Šefovi država ili vlada zemalja članica također će razgovarati o jačem reguliranju svjetskog financijskog sustava kako bi se spriječila još jedna globalna financijska kriza.
Naime, svi se slažu da treba pojačati koordinaciju gospodarskih politika, ali još nema suglasnosti kako to učiniti. U nacrtu zaključaka kaže se da je "kriza otkrila jasne slabosti u upravljanju gospodarstvom, posebice glede proračunskog i šireg makroekonomskog nadzora. Stoga jačanje koordinacije gospodarskih politika predstavlja ključni i hitni prioritet".
Najjače članice Njemačka i Francuska u ponedjeljak su u Berlinu smanjile razlike u gledištima oko vođenja gospodarske politike u Europskoj uniji. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy odustao je od svoje ideje o stvaranju "ekonomske vlade", nove institucije koju bi činili predsjednici država ili vlada eurozone sa stalnim predsjednikom i tajništvom.
Sarkozy je prihvatio stajalište njemačke kancelarke Angele Merkel da nema potrebe za stvaranjem nove institucije i da Uniju ne treba dijeliti na eurozonu i ostale, nego da se mora tražiti rješenje koje uključuje sve članice. To ne isključuje da se, prema potrebi, održavaju izvanredni summiti euro-zone.
Najavljeno je i da bi čelnici EU-a trebali bi podržati uvođenje poreza bankama kako bi i one platile dio tereta krize, kojoj su pridonijele. EU će se za uvođenje tih poreza kao i poreza na financijske transakcije zazimati i na svjetskoj razini na sastanku skupine G20 krajem lipnja u Torontu. Ne dobije li potporu na skupini G20, EU je spremna sama uvesti poreze na banke.
Također, čelnici EU-a trebali bi donijeti odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Islandom. Oni će u svojim zaključcima pozvati Vijeće EU-a da pripremi Pregovarački okvir za otvaranje pregovora, ali bez navođenja datuma kada će pregovori započeti.
U pregovaračkom okviru trebalo bi biti navedeno da Island mora ispuniti obveze prema Velikoj Britaniji i Nizozemskoj, koje su isplatile štednju koju su njihovi građani izgubili u islandskoj banci Icesave.
