U ponedjeljak SAD i njeni saveznici potjerali su desetke ruskih diplomata kao odgovor na navodnu rusku ulogu u trovanju ruskih špijuna u Ujedinjenom Kraljevstvu. Kremlj je odlučio uzvratiti istom mjerom - protjerat će 60 stranih diplomata iz Rusije, piše BBC.
Radi se o najvećem protjerivanju diplomata još od vremena vrhunca Hladnog rata i neprijateljskih odnosa sa Sovjetskim Savezom. Sada su se pojavili strahovi o ozbiljnoj diplomatskoj krizi i zamrzavanju odnosa između Moskve i zapada koji bi mogli dovesti do novog Hladnog rata.
Što je Hladni rat?
Ovaj izraz opisuje napete odnose između SAD-a i SSSR-a od 1945. do 1989. Ove dvije zemlje se nisu niti jednom direktno sukobile jer je strah od nuklearnog rata bio jednostavno prejak.
Umjesto toga, povjesničari ga smatraju ratom između dva suprotstavljena sustava vladanja. SAD i Zapad predstavljali su kapitalizam a Sovjetski Savez komunizam. Obje su strane imale vrlo različita stavove o načinu vođenja države i obje su vjerovale kako je njihov sustav superioran. Isto tako, obje su strane bile uvjerene kako nihov suprnik želi proširiti svoju dominaciju po cijelom svijetu.
Kako je sve počelo?
Na ovo nema jednog odgovora, ali povjesničari redovito upućuju na kraj Drugog svjetskog rata 1945. kao ključnu točku. To je zato što su tijekom tog rata SAD i SSSR bili saveznici, ali taj se odnos temeljio na borbi protiv zajedničkog neprijatelja, te kada je Njemačka pobijeđena više nije trajao.
Rat je ostavio Europu podijeljenu, a dvije su strane postale najdominantnije supersile na svijetu. Zbog suprotstavljenih sustava vjerovanja došlo je do neslaganja kako bi posljeratni svijet trebao izgledati i kako bi Europa trebala biti podijeljena. To je pokrenulo jaki rivalitet i dovelo do zamrzavanja odnosa jer su se obje sile natjecale za dominaciju.
Što se dogodilo?
Obje strane organizirale su svoje saveze. SAD i Zapad formirali su NATO, a Sovjetski Savez i istočnoeuropske zemlje sklopile su Varšavski ugovor. Ključna je stvar da su se obje strane bojale one druge te su počele s ubrzanom izgradnjom i gomilanjem oružja.
Do šezdesetih godina i SAD i SSSR mogli su lansirati brze nuklearne projektile na druge kontinente. Uskoro su razvili i proturaketni sustave kako bi se branili. Učestali su ratovi 'preko posrednika', gdje su SAD i SSSR podupirali jednu stranu, bez direktnog uplitanja.
"Hladni rat nikada nije bio pretjerano hladan", kaže Malcom Craig, viši predavač američke povijesti na liverpoolskom Sveučilištu John Moores. "Milijuni ljud ubijeni su u ratovima preko posrednika, ili u sukobima koje je potakla međusobna borba supersila bez obraćanja pažnje na osnovnu lokalnu prirodu sukoba, za Kambodžane, Kongoance, Korejce, Etiopljane, Somalijce i mnoge, mnoge druge, Hladni je rat bio itekako vruć."
Kako se mogu usporediti trenutne napetosti?
Najnovije protjerivanje ruskih diplomata nedvojbeno podsjeća na Hladni rat. Tako su naprimjer 1986. SAD i SSSR nekoliko tjedana naizmjence protjerivali jedni drugima diplomate. Predsjednik SAD-a Ronald Reagan protjerao je 80 sovjetskih diplomata, od kojih je petero bilo osumnjičeno za špijuiranje.
Zatim su tu usporedbe između trovanja bivšeg ruskog špijuna i sovjetskog ponašanja tijekom Hladnog rata. "Sovjetski Savez je bez sumnje ubijao ljude u inozemstvu koje nije volio", kaže Michael Cox, profesor emeritus međunarodnih odnosa u Londonskoj školi ekonomije. No takvo ponašanje starije je od Hladnog rata.
Dakle, bismo li, i koliko, trebali biti zabrinuti? "Još uvijek imamo nuklearna oružja, koja su i dalje glavno sredstvo odvraćanja. Postoje važni gospodarski odnosi između Rusije i EU koji nisu beznačajni. A i mnogo Rusa živi na Zapadu", kaže Cox.
A postoje i neke temeljne razlike između Sovjetskog Saveza i današnje Rusije koje čine sadašnje napetosti manje zabrinjavajućim. "Rusija nije Sovjetski Savez, i njen međunarodni položaj znatno je drugačiji", kaže Craig. "Znatno je dublje integrirana u globalni gospodarski sustav nego što je to bio SSSR, zbog čega je osjetljivija na gospodarske pritiske."
No upozorava da su sadašnje napetosti nepredvidljive. "Jedna stvar koju je Hladni rat uspijevao napraviti, barem do 1989., bilo je održavanje dvije strane udaljenima jedne od druge. Postojala je neka vrsta prihvaćanja sfera interesa", kaže Craig. "Izgleda da su sada zone demarkacije potpuno nestale."
