Predsjednik najjače nacionalne stranke bh Hrvata ostaje dr. Dragan Čović. Na Izbornom saboru ponovno je izabran za predsjednika HDZ-a BiH. Jedini kandidat, jednoglasno izabran - bez iznenađenja, piše DW.
Dragan Čović nastavlja voditi HDZ BiH i nakon 18 godina te je, nakon Milorada Dodika koji je predsjednik SNSD-a od njegovog osnivanja 1996. punih 27 godina, drugi po redu po duljini predsjedničkog mandata. Jedinog protukandidata imao je u Boži Ljubiću pri prvim stranačkim izborima daleke 2005. godine kada ga je potonji optužio za manipulacije na izborima. Od tada do danas vlada HDZ-om, a danas govori o novoj strategiji i "novoj energiji".
Okretanje budućnosti?
"Ona bi trebala osigurati da kroz koordinirano stvorimo ambijent da već ove godine možemo kazati da smo ispunili sve ono što se od nas očekivalo kada je u pitanju integracijska aktivnost i izborno zakonodavstvo, odnosno da se do kraja posvetimo ekonomskim i socijalnim pitanjima i definiranju osnovnih standarda funkcioniranja pravne države BiH“, kazao je Čović nakon što je ponovno izabran za predsjednika.
Kolege iz partnerskih stranaka pozvao je na zajedništvo.
„Uvjeren sam da za to postoji i vrlo jasna ambicija i nova energija, novi zamah i dovoljno poticaja da se više ne bavimo sami sobom i da se okrenemo budućnosti“, poručio je.
No, predsjednik HDZ-a već duže vrijeme najavljuje "pomlađivanje" stranke, a to se sugerira i stranačkim fotografijama s Izbornog sabora gdje su u fokusu mladi članovi. Ali, na ključnim funkcijama ipak ostaju dugogodišnji stranački veterani.
Predpolitičko društvo i etnička demokracija
Za dugogodišnjeg novinara Mirsada Behrama to nije iznenađenje.
"Kao što je poznato, već desetljećima je glavni slogan HDZ-a 'Zna se' i bojim se da se taj slogan odnosi i na izbor novog, tj. starog, predsjednika i da se sve unaprijed zna", kaže Behram za Deutsche Welle.
On smatra kako građani BiH, zapravo, niti ne žive u istinskom demokratskom društvu.
"Ovo je predpolitičko društvo i etničkim demokracijama, ako se to uopće može nazvati demokracijama", navodi on, "a, do prave demokracije u takvim okolnostima, zapravo, i ne može doći. I to se ne odnosi samo na HDZ BiH, već i na sve ostale, vodeće stranke u ovoj zemlji", zaključuje Behram.
'Da je bilo pameti, izmislili bi oporbu'
Također dugogodišnji novinar i književnik Emil Karamatić kritičan je prema razini demokracije u stranci i to komentira na sebi svojstven, satiričan, način.
"Predsjedniku HDZ-a Draganu Čovića nije preostalo ništa nego da se, ne pitajući nikoga, jer nitko osim njega i ne postoji, proglasi doživotnim predsjednikom. Da su on i njegovi patrijski drugovi imali političke pameti u proteklih 20 godina oni bi izmislili oporbu u ime silne ljubavi o kojoj pričaju prema hrvatskom narodu. Umjesto toga izmislili su Hrvatski narodni sabor, najbeskorisniju polupolitičku organizaciju u povijesti BiH, kao simbol demokracije", smatra Karamatić.
U komentaru za DW Karamatić zaključuje kako "Čovića nema tko zamijeniti" te da je "politiku Hrvata u BiH sveo na svoje ime".
"Ljude oko sebe i sve, nekada slobodno misleće ljude, pogotovo sveučilišne profesore, doveo je na rang umjetne inteligencije s kojima on upravlja. Dva druga naroda imaju kakvu-takvu oporbu, ali ipak oporbu. Hrvati na političkoj sceni nemaju nikoga značajnijeg osim Čovića. Red bi bio da tako i ostane. Nema potrebe da sad budemo pametni i da mu netko pokuša tražiti zamjenu. Neka mu je sa srećom do iseljenja posljednjeg samomislećeg", ocijenio je Karamatić.
Markovina: Preslik Saveza komunista
Za povjesničara i publicista Dragana Markovinu situacija oko HDZ-a i izbornog sabora je - vrlo jednostavna.
"Ta stranka je od početka do danas, u organizacijskom smislu, načinu funkcioniranja, unutarnjim odnosima i doživljaju državnih i javnih institucija, zapravo, u svemu osim u ideologiji, preslika Saveza komunista. Što i ne treba posebno čuditi, budući da su je komunisti i oformili, a evo je i dan-danas vode", navodi ovaj ljevičarski aktivist, rođeni Mostarac kojeg je karijera odvela u Split.
Svoj stav Markovina ovako objašnjava: „To konkretno znači da se uvijek jedan čovjek pita za sve i da moć izvire iz partije, a ne iz javne političke funkcije. Iz tog razloga je Čoviću i sasvim irelevantno, a i pametno, je li on na nekoj javnoj funkciji ili nije, sve dok je na čelu partije".
No, što se tiče Markovine, novina je, kako kaže, da HDZ danas izgleda kao partija osamdesetih godina, i to u ocvaloj fazi, prije poraza. Kaže da ta stranka doista i ide u pomlađivanje i dolazak novih kadrova. "Novih kadrova koji su ispeglani u javnom nastupu do maksimuma. To je pomlađivanje u kontroliranim uvjetima", komentira Markovina za DW.
Analizirajući budućnost stranke, smatra kako bi se moglo dogoditi da, nakon što ostvari glavni cilj političkog djelovanja iz posljednje faze, a to je uspostava pune nacionalne ravnopravnosti kroz izmjene izbornog zakona, što se trenutačno čini vrlo izglednim, HDZ ostane bez ikakvog sadržaja.
"S izuzetkom činjenice da je riječ o partiji vlasti, sa svim sinekurama koje to donosi. U takvim situacijama, što povijest politologije savršeno poznaje, kad se istroši paradigma, više ne pomaže kontrolirana oporba iz Socijalističkog saveza, odnosno iz HNS-a, nego dođe prava alternativa i uzme sve", zaključuje Markovina.
