U Bruxellesu je započelo prvo plenarno zasjedanje Europskog
parlamenta u novoj godini. U fokusu rasprava bit će i ona o
cijepljenju protiv koronavirusa, koje je u Europskoj uniji u
tijeku. Očekuje se da će zastupnici na plenarnoj sjednici
naglasiti potrebu za većom transparentnošću ugovora o cjepivima,
postupcima odobravanja te njihovom raspodjelom, što je tema o
kojoj se u javnosti premalo govori.
Očekuje se također i da će zatražiti i dodatno pojašnjenje o statusu strategije EU-a za cjepiva protiv koronavirusa, koju je Komisija pokrenula još u lipnju 2020.
A ta je 2020. godina za Europsku uniju bila i više nego izazovna. Međutim, iako su to neki isticali, a mnogi i priželjkivali, blok je preživio.
1824 milijarde eura
Gospodarska šteta izazvana pandemijom još uvijek se zbraja. Kako bi se sanirala, povijesni proračun zavišegodišnje razdoblje, kako ga je nazvao predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli, zajedno s instrumentom za opravak gospodarstva od posljedica pandemije iznosi 1824 milijarde eura.
Taj novac bit će iznimno značajan doprinos oporavku nacionalnih ekonomija članica, iz kojeg Republika Hrvatska dobiva više 24,2 milijarde eura, govori europarlamentarac Tomislav Sokol (HDZ/EPP), koji s mnogima dijeli mišljenje kako je nakon početnog zastoja i šoka Europska unija u prošloj godini pokazala svoju solidarnost.
''Strašno je i pokušati zamisliti kako bi ova krizna godina izgledala bez Europske unije, a njena će uloga biti jednako važna i u onome što nam tek slijedi, u prvom redu ekonomskom oporavku. Europska unija harmonizirala je zajednički odgovor na COVID, putem svojih mehanizama zaštite potrošača sprječavala je uvoz i distribuciju neispravne zaštitne opreme, zajedničkim pregovaranjem oborila je cijenu sigurnog cjepiva za sve, tako da će za Europljane trošak cijepljenja po dozi biti značajno manji nego za Amerikance. Zahvaljujući pregovaračkoj moći Europske unije kao bloka u kojem živi gotovo 450 milijuna ljudi i Hrvatska će dobiti dovoljne kvote cjepiva, umjesto da bude prepuštena tržištu.''
U nekoliko mjeseci dogovorene stvari za koje su nekad trebale godine
Situacija bi za države članice bila teža da nisu dio Europske unije, koja je upregnula sve svoje ekonomske i političke resurse u borbi s pandemijom i njenim posljedicama, smatra i Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu i potpredsjednica Grupe Socijalista i Demokrata.
''Ekonomske posljedice pandemije bi nesumnjivo bile veće da EU nije napravila povijesni korak kroz fond Next Generation, kojim su državama članicama na raspolaganje stavljena izdašna financijska sredstva. EU je puno naučila iz prošle ekonomske krize i u nekoliko mjeseci smo dogovorili financijske pakete za koje su prije trebale godine i godine. Da nije bilo dogovora kroz tijela EU, pitanje je kako bi tekao protok roba i usluga u situacijama kada su države članice zatvarale granice u strahu od zaraze. Demonstracija tog scenarija su slike tisuća kamiona i automobila koji su danima zapeli na granici Velike Britanije prema EU.''
Politolog i pravnik zagrebačkog Sveučilišta Goran Bandov također objašnjava kako je nakon kratkog zastoja, europska solidarnost profunkcionirala u nizu aspekata ''od pitanje zdravstvene prekogranične podrške, donacija medicinske opreme i zaštite, slanja medicinskog osoblja iz niza država u najugroženije europske regije do povrata europskih građana njihovim domovima, kao i snažne podrške gospodarstvima europskih država, kako članicama EU, tako i država, koje su njezino najbliže susjedstvo.''
Neće više biti izlazaka?
Koronakriza zasjenila je sve druge teme, među kojima je i Brexit. Na pitanje hoće li Europska unija iz ove krize izaći jača ili slabija, Bandov odgovara:
''Kad razgovaramo o daljnjim (dez)integracijskim procesima unutar EU, čini se kako u narednom razdoblju neće biti glasnog spominjanja izlaska neke države iz EU. Dramatičan izlazak Velike Britanije iz EU pokazuje kako su državni razvodi toga tipa vrlo bolni i nikome ne donose bolju poziciju, nego su je imali prije tog. Ostaje dojam kako su britanski političari maštali o nekom bajkovitom odnosu u kojem će zadržati sve povlastice, a neće imati nikakve obveze.
Uglavnom, iako unutar EU ima različitih pogleda na daljnje čvršće umrežavanje Europske Unije, između ostalog Poljska i Mađarska, primjer Brexita će još neko vrijeme biti opomena svim potencijalnim zagovornicima izlaska njihove zemlje iz EU. No, možemo očekivati kako će neke države nastaviti snažniju suradnju po pojedinim pitanjima te će se kroz to stvarati Europska unija prve, druge i treće brzine. Gdje će koja država biti, ovisi samo o njoj, njezinoj političkoj volji i ekonomskoj snazi.''
Nedostaje britanski humor
A od početka ove godine u Europskom parlamentu više nema britanskih zastupnika,s obzirom da je Velika Britanija i formalno napustila Europsku uniju.
Europarlamentarci nastavljaju bez svojih britanskih kolega. A oni im, prema riječima njemačkog zastupnika Davida McAllistera, nedostaju i to zbog svog specifičnog humora, ironije i sarkazma , koji je često bio prisutan u raspravama u Parlamentu.