Krivac za to, prema mišljenju Svjetske meteorološke organizacije, je industrijalizacija zbog koje uslijed povećane emisije plinova dolazi do ubrzanih promjena klime.
Stalni predstavnik Srbije u toj organizaciji i rukovoditelj Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije Jugoslav Nikolić rekao je za Telegraf da se samo u Beogradu prosječna temperatura u posljednjih 125 godina povećala za 1,6 stupnjeva, što je uvjet za sve ekstremnije padaline.
Povoljni uvjeti za pojavu nevremena
''Ovaj porast temperature doveo je do povećanja koncentracije vodene pare u atmosferi za oko 10 posto, što predstavlja povoljne uvjete za stvaranje grmljavinskih oblaka i pojave snažnih vremenskih nevremena, uz grmljavine i manja tornada'', rekao je Nikolić.
On kaže da je nesporna činjenica da su pojedine ekstremne klimatske i vremenske pojave učestalije u zadnjem desetljeću, što se najčešće dovodi u vezu s ljudskim aktivnostima i industrijalizacijom.
''U posljednjih 12 godina u Europi su zabilježeni mnogi ekstremni događaji, suše, poplave, toplinski i hladni valovi, apsolutni maksimumi i minimumi temperature'', objašnjava Nikolić.
//www.youtube.com/embed/UA-0K3x99zU
U Europi, podsjeća on, u zadnje 32 godine na većim rijekama dogodilo se 325 poplava, od toga u posljednjih 12 njih 200.
Što nas očekuje u budućnosti?
Prema stavovima Međunarodnog panela za klimatske promjene u budućnosti nas očekuje porast temperature zraka i mora, promjene u globalnom hidrološkom ciklusu, redukcija snježnog i ledenog pokrivača, porast razine mora i promjene nekih klimatskih ekstrema.