Da taj poraz za Merkel bude veći, riječ je o saveznoj pokrajini iz koje i sama potječe, piše BBC donoseći odjeke jučerašnjeg teškog poraza CDU-a na regionalnim izborima u spomenutoj pokrajini.
Za poraz kriva politika prema izbjeglicama
Ultradesničarska stranka AfD (Alternativa za Njemačku) osnovana prije samo tri godine, prestigla je CDU (koji je osvojio 19 posto glasova, najmanje ikad u toj pokrajini) i s 21 posto osvojenih glasova osvojila drugo mjesto. Pobjedu su odnijeli socijaldemokrati, SPD, s osvojenih 30,6 posto glasova.
Za ovaj bolni poraz jedan je visoki dužnosnik CDU-a okrivio kancelarkinu politiku masovnog priljeva izbjeglica bez dokumenata u Njemačku. Oko 1,1 milijun izbjeglica došlo je u Njemačku prošle godine, a većina njih nakon što je vlada kancelarke Merkel odlučila otvoriti granice i olabaviti granične kontrole. Stoga se u kampanji moglo čuti da je "glas za Merkel, glas za izbjeglice".
Čelnik AFD-a u pokrajini Mecklenburg-Zapadno Pomorje, Leif-Erik Holm, kazao je nakon jučerašnjih izbora da je ovo "možda početak kraja vladavine Angele Merkel". Nakon ovih regionalnih izbora, AfD ima zastupnike u devet od 18 njemačkih saveznih pokrajina.
Unatoč debaklu, Merkel još uživa veliku podršku
"Ovo je debakl za Angelu Merkel i njezinu izbjegličku politiku. U kampanji nije bilo dovoljno kritizirati AfD, već je CDU trebao shvatiti zašto ljudi gube povjerenje u njihovu politiku", izjavio je Edmund Stoiber, počasni predsjednik bavarskog CSU-a, sestrinske stranke CDU-a.
Visoki dužnosnik CDU-a Wolfgang Bosbach smatra da je dolazak stotine tisuća imigranata bez dokumenata bio "vjetar u jedra AfD-u", a tajnik CSU-a Andreas Scheuer smatra da je sada potrebno ograničiti broj izbjeglica te one koji ostaju što bolje reintegrirati, a one koji ne ispunjavaju uvjete vratiti u njihove matične države.
Iako joj je popularnost na nacionalnoj razini pala, Merkel još uvijek uživa podršku 45 posto birača i odvaguje hoće li u rujnu iduće godine ići u izbornu utrku i za četvrti mandat zaredom.
‘DA STE ME PRIJE PITALI…’: Merkel godinu dana nakon povijesne rečenice priznala pogreške
"Koliko izbornih katastrofa još može podnijeti?"
No, tamošnji mediji sugeriraju joj drugo, pa se tabloid Bild pita: "Koliko još izbornih katastrofa Merkel može podnijeti?" predviđajući da bi privremeni mir sklopljen s oporbom unutar vlastitih redova uskoro mogao eruptirati.
Süddeutsche Zeitung predviđa Angeli Merkel "jesen nezadovoljstva" dok Die Welt smatra da će njezini dugogodišnji kritičari sada posve odvrnuti ventile.
S druge strane, tjednik Die Speigel procjenjuje da unatoč izbornom debaklu kancelarkin posao još nije gotov i da je ona još u igri.
Neki, poput komentatora u Frankfurter Allgemeine Zeitungu misle da nije sve samo u kancelarki nego da su birači zbog politike kompromisa ljutiti na "(gotovo) sve mainstream stranke, a ne samo na demokršćane".
Još nema ozbiljnog protukandidata
Dopisnica BBC-a iz Berlina, Jenny Hill, smatra da je ovaj izborni poraz, koji se smatrao glavnim testom uoči općih izbora dogodine, bio ponižavajući za Merkel jer su se birači očitovali o njezinoj izbjegličkoj politici. Godinu dana je inzistirala i uvjeravala birače poručujući "mi to možemo učiniti", no oni očito nisu mislili tako - kaže Hill.
Iako AfD sa svojom antiimigrantskom i antiislamskom politikom uživa sve veću podršku birača, a Merkel u anketama bilježi sve lošije rezultate, nju ipak ne treba olako otpisati. Ona zna kako se ponovno podići, a i nema ozbiljnog protukandidata koji bi je zamijenio, smatra BBC-jeva dopsinica.
Što se AfD-a tiče, riječ je o stranci osnovanoj 2013. godine na valu nezadovoljstva da se njemačkim novcem spašavaju siromašne članice EU-a poput Grčke. AfD je 2014. postala prva protueuropska stranka koja je osvojila mjesta u jednom regionalnom parlamentu - 10 posto glasova i sedam zastupnika dobili su u saveznoj državi Saskoj. Nakon što je početkom prošle godine osnivač stranke Bernd Lucke napustio AfD tvrdeći da je skrenula u ksenofobiju, na čelo je došla Frauke Petry s kojom je proljetos stranka usvojila antiislamski program.