"Šezdesetosmaši", "baby-boomeri", "Generacija golf" - od 1990-ih godina sociolozi i autori u Njemačkoj pokušavaju određenim dobnim skupinama dati neko grupno, generacijsko ime. "Šezdesetosmaši" su tako bili pioniri seksualne revolucije i studentskih prosvjeda, "baby-boomeri" izdanci godina neuobičajeno visokog nataliteta, današnji 40- do 50-godišnjaci su nazvani po Volkswagenovom automobilu: "Generacija golf". Njih prati glas da su godine svoje mladosti proživjeli u čistom hedonizmu i bez interesa za politiku.
Oni koji su 1990-ih godina bili mladi smatraju se "Generacijom X" - nazvanom po romanu Douglasa Couplanda čiji likovi iz subkulturnog miljea predstavljaju novu omladinu kritičnu prema materijalizmu i potrošačkom društvu.
Nova etiketa novih mladih
I današnji mladi u dobi između 20 i 30-godina strpani su u jednu generacijsku ladicu s etiketom "Generacija Y", no ''oni se pritom znatno razlikuju od prethodnih generacija", kaže Jutta Rump s Instituta za zapošljavanje u Ludwigshafenu, piše Deutsche Welle.
Njima je najvažnije da ih posao koji rade ispunjava, da im je zabavan, da ih veseli, da ga smatraju smislenim i da se uklapa u njihov životni koncept. Takve zahtjeve prije svega mogu postavljati kandidati za posao u branšama u kojima vlada nestašica radne snage. Mladi bez završenog obrazovanja i s niskim kvalifikacijama ne mogu ni pomišljati na ovakav luksuz.
Karijera da, ali ne pod svaku cijenu
Mnogi predstavnici "Generacije Y" u Njemačkoj su, međutim, visoko obrazovani i sada polako osvajaju tržište rada. Zbog demografskih promjena je postotak mladih pak u ukupnom stanovništvu sve manji. To je, naravno, prednost za mlade akademski obrazovane Nijemce koji se natječu za posao - konkurencije na tržištu rada je sve manje i oni mogu postavljati sve veće zahtjeve budućim poslodavcima.
Predstavnici njemačke "Generacije Y" ne žele ostvariti karijeru po svaku cijenu. Njima je važnije da imaju vremena za prijatelje i obitelj, a taj trend se može uočiti u čitavoj Europi. Unatoč financijskoj i gospodarskoj krizi oni su izrazili želju da manje vremena provode na poslu i da im on omogući osobni razvoj.
Iako se isprva tako ne čini, no ima i dobrih vijesti i za poslodavce: ako je zadovoljna uvjetima rada, "Generacija Y" može biti vrlo produktivna. Lijena u svakom slučaju nije.
Nema više burnouta
Ovakav stav nove generacije zapravo je usvojen na temelju njihovih roditelji - upravo su oni svjedočili primjeru svojih roditelja kako previše rada odvodi u bolest. Opća iscrpljenost radnom svakodnevicom poznata pod dijagnozom burnout za njih je fantom koji prijeti kada nema dovoljno ravnoteže između posla i privatnog života (work-life-balance).
