Etnički Armenci u Gorskom Karabahu rekli su u četvrtak da raspuštaju državu koju su branili tri desetljeća, a iz koje je više od polovice stanovništva izbjeglo od prošlotjedne munjevite ofenzive Azerbajdžana. U priopćenju kažu da će njihova samoproglašena država koju nazivaju Republika Artsakh prestati postojati 1. siječnja, što predstavlja formalnu kapitulaciju pred Azerbajdžanom.
Za Azerbajdžan i njegovog predsjednika Ilhama Alijeva rezultat munjevite ofenzive je trijumfalni povrat suvereniteta nad područjem koje je i dosad bilo međunarodno priznato kao dio Azerbajdžana, ali čije je većinsko armensko stanovništvo steklo de facto neovisnost u ratu 90-tih godina.
Za Armence, to je poraz i nacionalna tragedija. Oko 70.500 ljudi prešlo je u Armeniju do četvrtka ujutro, objavila je ruska agencija RIA novosti, od ukupno procijenjenih 120.000 stanovnika.
"Analize situacije pokazuju da u sljedećim danima više neće biti Armenaca u Gorskom Karabahu", navodi agencija Interfax armenskog premijera Nikola Pašinjana. "To je čin etničkog čišćenja". Azerbajdžan niječe takve optužbe i kaže da ne tjera ljude na odlazak te da će mirno reintegrirati Karabah i zajamčiti građanska prava etničkim Armencima.
Oni međutim ne vjeruju u takvo obećanje, s obzirom na dugu povijest krvoprolića između dviju strana, uključivo i dva rata nakon raspada Sovjetskog Saveza. Već danima Armenci masovno odlaze planinskom cestom kroz Azerbajdžan koja povezuje Gorski Karabah i Armeniju.
Veleposlanik Azerbajdžana u Londonu, Elin Sulejmanov, rekao je Reutersu u intervjuu da Baku ne želi masovni egzodus iz Karabaha i da ne potiče ljude da odu. Naglasio je da Azerbajdžan još nije imao priliku dokazati svoju iskrenu predanost pružanju sigurnih i boljih životnih uvjeta za one etničke Armence koji odluče ostati.
Kremlj je u četvrtak priopćio da pomno prati humanitarnu situaciju u Karabahu i rekao da ruske mirovne snage u regiji pružaju pomoć stanovnicima. Rečeno je da ruski predsjednik Vladimir Putin ne planira posjetiti Armeniju.
Uznemirujuća izvješća
Zapadne vlade izrazile su zabrinutost zbog humanitarne krize i zatražile pristup međunarodnim promatračima koji bi nadzirali na koji način Baku tretira lokalno stanovništvo.
Samantha Power, čelnica Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), rekla je ovaj tjedan da je čula "vrlo uznemirujuća izvješća o nasilju nad civilima".
Azerbajdžan je naglasio da joj je Alijev na sastanku u srijedu kazao da će prava etničkih Armenaca biti zaštićena zakonom, kao i prava drugih manjina. "Azerbajdžanski predsjednik istaknuo je da tijekom protuterorističkih mjera nije stradalo civilno stanovništvo, a gađane su samo ilegalne armenske oružane formacije i vojni objekti", stoji u priopćenju.
Ured Alijeva priopćio je u četvrtak da je on bio u posjetu Džabrajilu, gradu na južnom rubu Gorskog Karabaha koji su uništile armenske snage 1990-ih, a koji je Azerbajdžan ponovno zauzeo 2020. i sada ga obnavlja. Rekavši da nije u sukobu s običnim karabaškim Armencima, Alijev je prošli tjedan njihove vođe opisao kao "zločinačku huntu" koja će biti izvedena pred lice pravde.
Bivši šef vlade Karabaha, Ruben Vardanjan, uhićen je u srijedu dok je pokušavao prijeći u Armeniju.
Azerbajdžanska služba državne sigurnosti priopćila je u četvrtak da ga se tereti za financiranje terorizma i ilegalni prelazak azerbajdžanske granice prošle godine.
POGLEDAJTE VIDEO: Novi rat na pragu Europe: Azerbajdžan je pokrenuo vojnu operaciju Armenaca
