Europski parlament usvojio je u četvrtak rezoluciju o pravu potrošača na popravak elektroničkih uređaja i zatražio da ih se zaštiti od prakse "programiranog starenja", odnosno "ugrađivanja kvarova" od strane proizvođača. Eurozastupnici su u četvrtak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu velikom većinom glasova usvojili rezoluciju o pravu potrošača na popravka uređaje po razumnim cijenama.
"Mi želimo da potrošači mogu imati pravo na popravak svojih uređaja (…) oni se moraju moći popravljati po razumnim cijenama i reciklirati", rekla je izvjestiteljica Anna Cavazzini iz kluba Zelenih , ujedno i predsjednica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO).
Radije popraviti nego baciti
Po istraživanju Eurobarometra čak 77 posto potrošača u EU-u radije bi popravilo svoje proizvode nego kupilo nove, a velik broj ih vjeruje da su neki uređaji namjerno napravljeni s kratkim rokom trajanja. Testovi trajnosti uređaja pokazali su kako se prvo kvarenje najčešće događa u drugoj ili trećoj godini korištenja, kada proizvodima u EU najčešće ističe jamstvo.
Europski parlament je u usvojenoj rezoluciji iznio svoja očekivanja od Zakona o pravu na popravak, koji bi Komisija trebala predložiti u trećem tromjesečju godine. Zakon bi trebao popravke učiniti isplativima, zajamčiti izdržljivije uređaje koji će se lakše moći popraviti s dijelovima koji se mogu zamjenjivati te obvezati proizvođače da daju bolje informacije potrošačima o mogućnosti popravka uređaja uz duža jamstva na uređaje.
Cavazzini je u raspravi sa zastupnicima istaknula važnost budućeg zakona i za zelenu tranziciju EU-a. "Linearno gospodarstvo došlo je do svog kraja i moramo razmišljati u okvirima cirkularnog gospodarstva", rekla je i poručila da "potrošači moraju biti u srcu stvaranja održivog, jedinstvenog tržišta i tranzicijske ekologije".
Oznaka popravljivosti
Potpredsjednica Europske komisije Vera Jourova je kazala da je pravo na popravak ključna zakonodavna inicijativa i najavila da će i Komisija inzistirati da proizvodi moraju biti dizajnirani kako bi se mogli popravljati i što dulje trajati. "Te će se inicijative pozabaviti problemima potražnje i potrošnje u okviru održivog gospodarstva", rekla je europska dužnosnica.
Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, članica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i izvjestiteljica kluba socijaldemokrata o pravu na popravak, je kazala da građani trebaju znati u trenutku kupnje je li uređaj moguće popraviti te koliko su dostupni rezervni dijelovi.
"Zato tražimo oznaku popravljivosti. Isto tako, tražimo da su upute o dizajnu proizvoda dostupne kako serviserima, tako i građanima. Oni koji nose uređaje na popravak, trebaju dobiti financijske olakšice", kazala je Borzan za Hinu.
Po njezinim riječima, građanima se najviše kvare mobiteli, tableti, printeri i perilice za rublje, što su vrlo skupe stavke za kućni budžet. Smatra da je ponašanje kupi-iskoristi-baci neodrživo, kako za građane, tako i za okoliš. "Kad bi cijeli svijet bacao smeća kao EU, trebala bi nam skoro tri planeta da ga odložimo", istaknula je Borzan.
Tomislav Sokol, hrvatski europarlamentarac iz redova EPP-a, slaže se da EU potrošače treba zaštititi od praksi programiranog kvarenja. "Prakse koje neopravdano ograničavaju pravo na popravak ili dovode do kvarenja proizvoda trebale bi se po tekstu Rezolucije smatrati apsolutno nepoštenim poslovnim praksama", rekao je Sokol u raspravi u Europskom parlamentu.
Prvi po recikliranju e-otpada
Prioritiziranje popravka nad kupovinom novih proizvoda korisno je za okoliš jer vodi do smanjenja korištenja resursa, manje emisije stakleničkih plinova i manje potrošnje energije. Elektronika je najbrže rastući izvor otpada u EU pa je u 2016. prikupljeno više od 3,5 milijuna tona elektronike, od čega je reciklirano samo 40 posto.
Po podatcima Eurobarometra o reciklaži e-otpada za 2020. godinu, Hrvatska prednjači pred ostalim zemlja. Najmlađa članica Unije reciklirala je tim razdoblju 81,3 posto elektroničkog otpada. Za usporedbu, Njemačka je reciklirala 38,7 posto e-otpada, Italija 32,1 posto, Francuska 36,6 posto, Švedska 47 posto, dok je najgora bila Malta sa svega 20,8 posto.
Rješavanje problema e-otpada važno je za ostvarivanje ciljeva zelenog plana i akcijskog plana o cirkularnom gospodarstvu koji je Komisija donijela u veljači 2020. godine.
