Europski parlament usvojio je danas na plenarnoj sjednici u Strasbourgu rezoluciju kojom predlaže odustajanje od režima ljetnog i zimskog računanja vremena u EU-u. Zastupnici u Europskom parlamentu zatražili su opsežnu procjenu učinaka zimskog i ljetnog računanja vremena, te ukidanje te prakse ako se pokaže da je štetna ili neučinkovita. Potrebno je istaknuti da prijedlog Europskog parlamenta tek treba potvrditi ili odbaciti Europska komisija.
Dio javnosti, ukazuju građanske incijative, zabrinut je zbog učinaka promjena računanja vremena koja se trenutačno radi u posljednjem vikendu ožujka i listopada. Brojne studije nisu uspjele doći do konačnog zaključka o štetnosti takve prakse, ali su ipak ukazale na određene negativne učinke po ljude, upozoravaju europarlamentarci.
Zastupnici su stoga u rezoluciji pozvali Komisiju da provede opsežnu procjenu direktive iz 2001. godine o ljetnom i zimskom računanju vremena i, ako će biti potrebno, iznese prijedlog za njenu promjenu.
Rezolucija je usvojena s 384 glasa za, 153 protiv i 12 suzdržanih.
Prema pobornicima promjene računanja vremena, usvojene na europskom kontinentu početkom 20. stoljeća, ta mjera omogućuje uštedu energije i poboljšava produktivnost.
Protivnici ističu probleme brojnih osoba da se dva puta godišnje prilagode promjeni računanja vremena.
Europska komisija protiv promjena
Na samom početku rasprave bio je jasan stav Europske komisije koja nakon opsežne analize učinka nije preporučala takvu promjenu. Što se tiče dokaza o utjecaju promjene računanja vremena na zdravlje ljudi, slovenska povjerenica Violeta Bulc i Europska komisija kažu da takvi dokazi nisu uvjerljivi.
"Komisija redovito zaprima pitanja o ljetnom i zimskom računanju vremena. Državama članicama ne smijemo dopustiti da same odlučuju o tome jer to ne bi bilo dobro za tržište. Nalazi što se tiču zdravlja ljudi nisu jasni, nije jasno bi li stalno ljetno ili zimsko vrijeme bilo dobro za ljudski bioritam. Ja sam otvorena za rapravu o tome. Kada bismo izmijenili direktivu trebali bismo uspostaviti kada ćemo te prelaske ukinuti, nakon promjene na zimsko ili ljetno vrijeme. Pozdravljam današnje glasovanje o tome", rekla je Bulc na početku rasprave.
Škrlec: Jesmo li mi glupi ili mudri kad zadržavamo postojeće stanje
U raspravi je sudjelovao i hrvatski zastupnik Davor Škrlec, inače član kluba Zelenih.
Škrlec, kao član radne skupine sastavljene od pojedinih zastupnika iz svih osam političkih grupacija Europskog parlamenta iz različitih država članica, zalaže se za ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata jer smatra kako je ta praksa zastarjela i ide na štetu građanima. Podsjetimo, tijekom listopada 2016. godine njegov ured proveo je istraživanje treba li takvu praksu zadržati ili prekinuti u Hrvatskoj, pri čemu se 85% ispitanika izjasnilo kako je potrebno ukinuti ljetno i zimsko računanje vremena navodeći štetne razloge poput zdravstvenih tegoba, problema u prometu i teškoća pri izvršavanju svakodnevnih obveza.
"Imam osjećaj da bismo mogli danima raspravljati, a da se ne usuglasimo oko toga je li neka znanstvena studija za ili protiv ukidanja pomicanja sata. Ali možemo se pitati jednu stvar. Kakve su bile konzultacije kad se ta direktiva donosila? Jesu li se, kad je donošena direktiva, građani pitali treba li pomicati vrijeme? Možemo se pitati i temeljem koje odluke su druge države u svijetu donijele odluku o ukidanju pomicanja sata. Je li to bila glupa ili mudra odluka i jesmo li mi glupi ili mudri kad zadržavamo postojeće stanje? I na kraju: moramo li čekati građansku inicijativu pa da se prikupi milijun potpisa da bi se u ovom domu i u Europskoj komisiji ovo pitanje počelo razmatrati kao važno pitanje", rekao je Škrlec.
Zbog promjena vremena pati 20 posto Europljana
Prema nedavnim istraživanjima devet europskih sveučilišta, promjena vremena uzrokuje zdravstvene probleme za oko 20% Europljana. To uključuje prije svega umor, pospanost i dezorijentaciju, probavne smetnje, migrene i depresiju, kao i srčani udar. Neprirodna promjena ritma spavanja također može djelovati kao pokretač genetski uvjetovanih bolesti poput pretilosti ili dijabetesa, a velike probleme proživljavaju i osobe s autizmom.
"Europska komisija zanemaruje istraživanje negativnih utjecaja i odbija djelovati, tvrdeći kako države članice moraju napraviti prvi korak. Države članice, pak, tvrde da je Komisija odgovorna, što dovodi do stalnog prebacivanja odgovornosti. Je li potrebno pokrenuti europsku građansku inicijativu da se skupi milijun potpisa građana pa da se tek tada u Europskom parlamentu i Komisiji ovo pitanje počne razmatrati kao važno, a ne kao nevažno pitanje kako pojedini zastupnici ističu", poručio je za kraj zastupnik Škrlec povjernici za promet, Violeti Bulc, tijekom današnje rasprave na plenarnoj sjednici.
