Europska komisija je u utorak predložila obrise plana koji bi mogao za dvije trećine smanjiti ovisnost Europske unije o ruskom plinu već do kraja ove godine, a znatno prije kraja ovoga desetljeća učiniti ju potpuno neovisnom od ruskih fosilnih goriva.
"Moramo postati neovisni o ruskoj nafti, ugljenu i plinu. Jednostavno se ne možemo oslanjati na dobavljača koji nam izrijekom prijeti”, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
Europska unija uvozi 90 posto svojih potreba za plinom, od toga iz Rusije oko 45 posto. Rusija je i glavni dobavljač sirove nafte, 27 posto europskog uvoza je iz Rusije, zatim iz Norveške, Kazahstana i Sjedinjenih Država po osam posto iz svake od te tri zemlje.
Europa se već nekoliko mjeseci suočava s velikim rastom cijena energije, najprije zbog povećenja globalne potražnje slijedom gospodarskog oporavka od pandemije covida-19, a sada je ruska invazija na Ukrajinu dodatno pogoršala problem i unijela nesigurnost u pogledu mogućeg prekida opskrbe prije potrebnim energentima.
Traže prekid uvoza energenata
Sjedinjene Države i dio članica EU-a traže prekid uvoza energenata iz Rusije kako bi je se i na taj način prisililo da okonča rat koji vodi protiv Ukrajine, međutim, dio članica EU-a kažu da ne mogu u tako kratkom roku zamijeniti ruski plin.
Neposredno prije invazije na Ukrajinu, veleprodajne cijene plina bile su oko 200 posto veće nego prije godine dana, a slično je bilo i s cijenama električne energije.
Trenutačno su spremišta plina u EU popunjena oko 29 posto, što je dovoljno do kraja ove sezone grijanja. Međutim, dulji poremećaj u dotoku ruskog plina mogao bi pogoditi gospodarstvo i dovesti do zatvaranja tvornica.
“Moramo djelovati sada kako bismo ublažili učinak rasta cijena, diversificirali dobavu plina za sljedeću zimu i ubrzali prelazak na čistu energiju. Što prije prijeđemo na obnovljive izvore i vodik, u kombinaciji s energetskom efikasnošću, to prije ćemo zaista postati neovisni i ovladati našim energetskim sustavom”, kaže von der Leyen.
S ciljem postupnog smanjivanja ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, Komisija predlaže plan pod nazivom “REPowerEU”, koji treba pojačati otpornost energetskog sustava, diversificirati opskrbu plinom većim uvozom ukapljenog plina od drugih dobavljača te pojačati uporabu biometana i obnovljivog vodika.
"Već do kraja ove godine REPowerEu mogao bi smanjiti potražnju EU-a za iznos jednak dvjema trećinama ruskog plina uvezenog prošle godine”, navodi Komisija.
Predstavit će zakonodavni prijedlog
Komisija je najavila da će do kraja ovoga mjeseca predstaviti zakonodavni prijedlog kojim će se propisati da kapaciteti skladišta plina u EU-u budu popunjeni najmanje 90 posto do 1. listopada svake godine, kako bi se smanjila neizvjesnost oko opskrbe prije sezone grijanja. Prema procjenama Komisije, puna provedba prijedloga u okviru paketa “Spremni za 55 posto” smanjila bi godišnju potrošnju plina za 30 posto, što je oko 100 milijardi prostornih metara plina do 2030. godine.
Uvozom plina od drugih dobavljača i ukapljenog plina iz zemalja poput Sjedinjenih Država i Katara ove bi se godine mogla zamijeniti oko 60 milijardi prostornih metara plina, što je više od trećine godišnjeg uvoza iz Rusije (155 milijardi prostornih metara).
Novi projekti vjetroelektrana i sunčanih elektrana mogli bi ove godine zamijeniti 20 milijardi prostornih metara ruskog plina, navodi Komisija.
Jedna od preporuka zemljama članicama jest da oporezuju ekstra dobit energetskih tvrtki i dio tako prikupljenih sredstava usmjere za zaštitu potrošača i industrije od visokih cijena električne energije.
Cijena električne energije u EU-u određuje se prema cijenama najskupljeg energenta, plina, iako se plin u manjoj mjeri koristi za proizvodnju električne struje, zbog čega su proizvođači struje ostvarivali nevjerojatno velike profite. Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da bi se takvim porezom moglo prikupiti oko 200 milijardi eura ove godine.
