No more Moria – viče cijela Europa, dok migranti iz tog spaljenog kampa na Lezbosu i danas traže novi dom. Moria je postala simbol za propalu migracijsku politiku Europe dogovorene u Dublinu 2016. godine.
"Nedostatak Europe, cijena 'Ne-Europe' po pitanju migracije je jednostavno nepodnošljiva", rekao je Margaritis Schinas, potpredsjednik Europske komisije.
Zato Europa predlaže novu politiku: Nema više obveznih kvota – solidarnost će biti fleksibilna, svaka može odlučiti želi li prihvatiti migrante – za koje će od Europe dobivati pomoć od 10 tisuća eura po odrasloj osobi ili će financirati njihov povratak u zemlje porijekla u roku od 80 dana. Za Hrvatsku, kaže europarlamentarac Karlo Ressler, tu nema velikih dilema.
"Po meni je to jedna lažna dilema za Hrvatsku koja dobro zna što znači bježati od ratnih sukoba. Sada šaljemo pokazatelje i simbole jedne solidarnosti da primjerice primamo dvanaest djevojčica iz kampa koji je izgorio na Lezbosu", poručio je putem Skypea Ressler.
Puno manje rječit bio je šef diplomacije. "Hoćemo li ih primati ili ćemo ih pomagati u tranzitu? To ćemo sve dogovarati", kazao je Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova.
Oko najveće novosti ovog prijedloga pre-screeninga ili identifikacije migranata u roku od pet dana – zastupnici su imali najviše pitanja.
"Kako možemo biti sigurni da taj proces neće kreirati masovno zadržavanje migranata na vanjskim granicama i voditi do još jedne Morie, gdje će podnositelji zahtjeva biti smješteni i u kakvim uvjetima?", izjavila je Birgit Sippel, njemačka zastupnica u Europskom parlamentu.
Mnoge je zanimao i takozvani pushback – sprječavanje ulaska ilegalnih migranata.
"Danas nekoliko zemalja članica uopće ne poštuje pravila, vidimo ilegalne 'pushbackove' često i uz upiranje puškama, vidimo nasilje, proizvoljno zadržavanje, užasne uvjeta smještaja, vidimo da Komisija teško provodi temeljna ljudska prava, što nam jamči da će se to promijeniti?", kazao je potpredsjednik Komisije Schinas.
Da prijedlog nije idealan, priznaje i potpredsjednik Komisije, ipak, kaže, sve je bolje od Dublinskog sporazuma koji je dopuštao članicama previše slobode.
"Jeste li gledali onaj film 'Povratak u budućnost' kada oni putuju kroz vrijeme u budućnost, da bi otkrili probleme iz prošlosti. Jednostavno odobravanje svega svima je Povratak u budućnost 2. Zapravo mislim da već postoji drugi dio, ovo bi bio treći ili četvrti dio, ne znam", kazao je Schinas.
No, svaka opcija osim povratka u prošle četiri godine za većinu zastupnika već se čini prihvatljiva.
