Dok Europa panično traži način kako se riješiti ovisnosti o ruskom plinu, zaboravlja da postoje neiskorišteni potencijali u vodama oko Cipra. No, desetljeća sukoba oko tog mediteranskog otoka između Grčke i Turske usporavaju napore u istraživanju i eksploataciji prirodnog plina.
Turska želi da plin s Cipra prolazi kroz njen teritorij te da zarada služi napretku njihove zajednice na Cipru. S druge strane, Grčka želi da se plin s Cipra transportira preko njihovog teritorija. Nekim od tih pravaca bi trebao prolaziti i plin iz Izraela, Egipta i Libanona. No, dok se ne riješe svi sporovi između Grčke i Turske, ne prolazi ništa, piše Politico.
U početku se vjerovalo kako će rat u Ukrajini staviti sve nesporazume u drugi plan. U ožujku su se čak i sastali grčki premijer Kyriakos Mitsotakis i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, što je potaknulo očekivanje da bi Europa u energetskom smislu mogla odahnuti. Svega dva mjeseca kasnije Erdoğan je prekinuo veze s Mitsotakisom, a grčke vlasti stavile su svoje snage u stanje visoke pripravnosti, navodno zbog turskih prijetnji.
Nisu se maknuli s mjesta
Petnaest godina nakon prvog kruga licenciranja i 11 godina nakon otkrića prvog velikog plinskog polja na Cipru, plina još uvijek nema, kao ni odluke o kombiniranju s drugim resursima i slanju prema Europi.
"Imajući na umu nedavnu prošlost i općenito naše iskustvo s Turskom, nismo bili toliko naivni da vjerujemo da je Turska preko noći promijenila svoj stav prema Grčkoj ili prema Cipru", rekao je Kornelios Korneliou, visoki dužnosnik ciparskog Ministarstva vanjskih poslova.
Ciprani brinu da će rastuće napetosti odvratiti energetske kompanije od daljnjih ulaganja i istraživanja. S druge strane, otok je ionako izgubio značajna sredstva zbog gubitka energetskog posla s Rusima. "Energija bi mogla biti dobra platforma za pomirenje u politički opterećenim regijama, poput Cipra i šire, ali, nažalost, postala je još jedno poglavlje u knjizi sukoba", rekao je Harry Tzimitras, direktor Instituta za istraživanje mira Oslo Ciparski centar.
Turska invazija 1974. podijelila je Cipar na sjeverni, turski dio, kojeg samo Turska priznaje i južni, grčki dio koji je međunarodno priznat kao Republika Cipar te je članica Europske unije. Otada, do danas, spor se uglavnom vodi oko pomorske granice i prirodnih resursa. Pogotovo se to odnosi na posljednjih dvadesetak godina otkako je Cipar dopustio stranim tvrtkama istraživanja polja prirodnog plina.
Gordijski čvor u Sredozemlju
Tako je 2011. otkriveno polje Afrodita u koje je Grčka odmah poslala svoja istraživačka plovila i ratne brodove, braneći Turskoj bilo kakvu aktivnost na tom području. EU je 2019. sankcionirala Tursku zbog neovlaštenog bušenja uz obale Cipra.
“Potrebno je ubrzati programe koji se tiču i razvoja ugljikovodika u regiji istočnog Mediterana i korištenja prirodnog plina kao prijelaznog goriva u razdoblju do 2050. godine”, poručila je ciparska ministrica energije, trgovine i industrije Natasa Pilides.
Nekoliko konzorcija već istražuje to područje, a neki bi to trebali početi uskoro. Bušenje bi trebalo dati bolju sliku o tome kako isporučiti plin, što je posebno važno i zbog ekonomske održivosti projekta. Postoji nekoliko rješenja. Jedno je maleni cjevovod do Izraela, dok bi plutajući LNG terminal u blizini otoka služio kao distribucijska točka za ostatak Europe. Moguće je i direktno spajanje na alternativni plinovod kroz Tursku, što je ideja oživjela zatopljavanjem odnosa između Turske i Izralea. Moguće je i spajanje na egipatska plinska polja.
"Što se tiče energetike u regiji istočnog Mediterana, postoji geopolitička dimenzija kao i ekonomska dimenzija, koje zajedno utječu na izvedivost energetskih projekata. Mi nismo samo užurbano središte nego i veliko tržište", dodao je turski veleposlanik u Grčkoj Burak Özügergin.
Njegov šef diplomacije, Mevlüt Çavuşoğlu naglasio je da će Turska biti jedini put udvostručio je ovaj stav posljednjih tjedana, rekavši da će Turska biti jedini izlaz za izraelski plin ako odluči izvoziti u Europu. To bi s druge strane moglo ugroziti Cipar, ali i međunarodnu zajednicu.
“Bilo bi vrlo pozitivno uključiti moguće rješenje ciparskog problema u cijelu ovu raspravu tako da postoji rješenje koje će iskoristiti sve mogućnosti koje postoje u regiji i uključiti sve. Ista pitanja koja se postavljaju u vezi EastMeda također će se pojaviti u vezi s plinovodom od Izraela do Turske, geopolitičkih pitanja ili tehničkih ekonomskih pitanja", govori ministrica Pilides.
Situaciju kompliciraju izbori
Situaciju bi, kakva god ona bila, mogli zakomplicirati izbori koji će se u sve tri države održati najkasnije u sljedećoj godini, što ne bi trebalo utjecati na smanjivanje napetosti između Atene i Ankare. Ciprani za cijelu situaciju krive Tursku, jer ne vide nikakvu želju da se bavi bilo čime u vezi pregovora prije izbora sljedeće godine.
"Ovdje postoji opasnost od stvaranja novih de facto situacija bilo u našem moru ili na terenu koje će zasigurno ubiti svaku perspektivu za nastavak pregovora za rješenje ciparskog problema", rekao je Korneliou.
Ranije ove godine, ciparski ministar vanjskih poslova predstavio je niz mjera za izgradnju povjerenja u pokušaju ponovnog pokretanja mirovnih pregovora s ciparskim Turcima, ali one nisu uspjele. "Mjere su još uvijek na stolu. Stvarno se nadam da će dobiti ozbiljnu ocjenu od strane ciparskih Turaka", zaključila je Pilides.
