Josep Borrell izvana djeluje kao smireni i opušteni španjolski političar koji se bavi svim vrstama sukoba u Europi i svijetu. Na neke od njih visoki predstavnik Unije za vanjske poslove može utjecati, no na druge, kao što je rat Rusije protiv Ukrajine, samo s velikim poteškoćama. Borrellu je zato još važnije održati red barem u vlastitoj europskoj kući, javlja DW.
U ponedjeljak navečer u zgradi Vijeća u Bruxellesu, poslije dana punog sastanaka s ministrima vanjskih poslova EU-a, kada je govorio o Srbiji i Kosovu, državama koje teže članstvu u EU-u, frustracija najvišeg europskog diplomata je bila vrlo vidljiva. „Nismo više voljni prihvaćati ovo. Ova situacija se mora okončati", govorio je Borrell u mikrofone u sali za medije očito potiskujući bijes.
Razlog: na sjeveru Kosova su navodno srpski separatisti napali vozilo EULEX-a, misije EU-a koja već 14 godina, od jednostranog proglašenja neovisnosti Kosova, sa stotinama pravnika, sudaca i policajaca pokušava uspostaviti vladavinu prava. Osim toga, na ulicama su viđene naoružane milicije. Tijekom vikenda Srbi su prosvjedovali jer su prethodno kosovski službenici uhitili bivšeg srpskog policajca.
„Vijeće ministara vanjskih poslova poziva obje strane da prestanu s provokacijama i nasiljem", rekao je Borrell. I najavio da će EU poslati još osoblja na Kosovo, ako bude potrebno.
A sve je bilo lijepo u Tirani
Diplomati EU-a imaju razumijevanja za Borrellovu frustraciju, jer je najnoviji spor između Srbije i Kosova zapravo smatran riješenim - prije samo tjedan dana na slavljeničkom samitu EU-a i balkanskih država u Tirani. Pritom se radilo o nacionalističkom sporu oko registarskih tablica - nečemu što je strancima teško shvatljivo.
Ali mir kojem je posredovao Josep Borrell nije dugo trajao. Zato je on u ponedjeljak obje strane jasno pozvao na povratak za pregovarački stol uz EU kao posrednika.
Tajni prijedlog odobren
Dvadeset i sedam ministara vanjskih poslova članica EU-a odobrilo je prijedlog o posredovanju, čiji su detalji i dalje tajna. Specijalni predstavnik EU-a za Kosovo pregovarat će o ovom prijedlogu u srijedu u Beogradu i Prištini. Borrell je tražio odgovore od obje strane, i to prije završetka samita EU-a u četvrtak.
Obje strane su zauzele konfrontacijsku poziciju: Srbija je zatražila da KFOR stacionira srpske policajce na sjeveru Kosova. U ime UN-a, 24 godine nakon završetka rata na Kosovu, NATO je tamo i dalje na terenu s 3500 vojnika.
Kosovska predsjednica Vjosa Osmani otkazala je planirane lokalne izbore na sjeveru Kosova, koje su Srbi željeli bojkotirati. Ona je na samitu u Tirani prošli tjedan najavila da želi podnijeti zahtjev za članstvo u EU-u do kraja godine. Pitanje je sviđa li se to trenutno Josepu Borrellu. Srbija pregovara o pristupanju već osam godina.
Rusija se oglasila o Kosovu
Da stvar bude gora, o sporu na Kosovu oglasila se i Rusija. Kremlj je zatražio poštivanje interesa savezničkih Srba na Kosovu. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova optužila je EU i SAD da su odgovorni za pogoršanje sigurnosne situacije.
Ovo je podsjetilo ministre vanjskih poslova EU-a da mnogi promatrači Srbiju vide kao neku vrstu ruske podmornice u konvoju EU-a. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odbija podržati sankcije EU-a protiv Rusije, iako bi Srbija, kandidatkinja za članstvo, morala uskladiti svoju vanjsku politiku s Europskom unijom.
Nove sankcije Rusiji
Vanjska politika EU-a danas je ponovo postala oštrija: šefovi diplomacija članica Unije usuglasili su glavne točke devetog paketa sankcija Rusiji. Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Borrell najavio je da bi formalno odobrenje trebalo uslijediti tijekom ovog tjedna.
Cilj novog paketa sankcija je udar na rusku vojsku i ruske čelnike, koje se može smatrati odgovornima za napade na civilnu infrastrukturu u Ukrajini. „Putin želi da se ljudi smrzavaju. To je ratni zločin“, rekao je Borrell.
Mađarska odustala od blokade
Ministri vanjskih poslova su poslije sastanka u Bruxellesu izjavili da Ukrajina mora ustrajati i pobijediti. Zbog toga će u dva koraka biti odobreno još 5,5 milijardi eura za kupovinu oružja za Ukrajinu.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba predao je u Bruxellesu popis zahtjeva, koji bi sada trebali biti ispunjeni koliko god je to moguće, rekao je Borrell.
Mađarska više ne blokira oslobađanje 18 milijardi eura direktne pomoći za državni proračun Ukrajine - nakon što su veleposlanici EU-a postigli kompromis oko zamrzavanja sredstava iz fondova EU-a namijenjenih Budimpešti.
Prema kompromisu, iznos je manji od onoga koji je predložila Europska komisija. Neposredno prije postizanja sporazuma, Komisija je obnovila preporuku prema kojoj bi financiranje od oko 7,5 milijardi eura trebalo biti zamrznuto dok vlada premijera Viktora Orbana u potpunosti ne provede svoja obećanja o poštivanju načela vladavine prava. Sada se radi o oko 6,3 milijarde eura, jer je uvaženo da je Mađarska već primijenila neke od mjera koje su od nje zahtijevane.
U govoru pred G7, skupinom sedam najvažnijih industrijskih nacija na Zapadu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij zatražio je više teškog naoružanja, tenkova i artiljerije većeg dometa, kao i dodatne isporuke prirodnog plina za njegovu zemlju.
Sankcije Iranu
Europska unija ponovo uvodi sankcije i Iranu. Zbog izvršenja neopravdanih smrtnih kazni nad demonstrantima, na spisku sankcija je 21 osoba iz Irana. To znači da će im imovina biti konfiscirana i da će im biti zabranjen ulazak u EU. Još osam osoba je sankcionirano zbog isporuke borbenih dronova Rusiji. Prema EU-u, nema dovoljno dokaza o isporuci raketa iz Irana Rusiji.
Josep Borrell je rekao da EU ne bi trebao prekinuti pregovore o iranskom nuklearnom programu, već da ih treba promatrati odvojeno od kršenja ljudskih prava.
