Istočnoeuropske zemlje ozbiljnije razmišljaju o tome kako smanjiti emisiju CO2 kako bi iskoristile sredstva iz europskog plana za gospodarski oporavak nakon pandemije, ocijenio je izvršni potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans.
Te su zemlje među najvećim potrošačima ugljena u Europskoj uniji i sporije od bogatih država članica, kao što je Njemačka, rade na planovima za prelazak na čišće tehnologije.
„Vidim značajnu promjenu, također u srednjoj i istočnoj Europi, kad je riječ o klimatskoj krizi”, rekao je Timmermans u intervjuu za Reuters u petak.
„Ako odgode i ne povežu to s financijskim mogućnostima koje nudi EU sljedeće generacije, mogli bi izgubiti u smislu potpore koju mogu dobiti od Europe, pa mislim da ih to potiče na brže razmišljanje”, kazao je Timmermans nakon samita EU-a na kojem su se europski čelnici približili dogovoru o novom strožem klimatskom cilju.
Bogate zemlje zapadne Europe zagovaraju investicije u zelenu tranziciju europskog gospodarstva nakon krize uzrokovane pandemijom novog koronavirusa. No Poljska i Češka boje se da bi brže smanjenje emisije CO2 moglo naštetiti zajednicama koje ovise o ugljenu.
Europska komisija traži da 37 posto sredstava iz plana za oporavak EU sljedeće generacije podupire projekte koji će pridonijeti smanjenju emisije stakleničkih plinova.
Timmermans je rekao da je Rusija, velik izvoznik plina u Europu, i dalje „posebno tvrd orah” kad je riječ o emisijama.
„U Europi se ponekad misli da ovisimo o Rusiji jer nam isporučuje plin, ali ja bih na to gledao obrnuto: oni ovise o nama jer mi kupujemo njihov plin”, rekao je.
„Naše gospodarstvo je diverzificiranije i naša ovisnost o fosilnim gorivima će se smanjiti. Naša pozicija u odnosu na Rusiju postat će sve snažnija i oni to jako dobro znaju”.
EU želi potaknuti veću energetsku obnovu zgrada kako bi se uštedjelo na energiji i smanjile emisije. Timmermans je rekao da bi to moglo biti jako važno za srednju i istočnu Europu gdje se „toliko puno kućanstava još uvijek grije na ugljen ili čak drvo”.
„Imamo veliku priliku. Jednostavno rečeno, mogli bismo strašno zabrljati, ali mogli bismo i učiniti to uspješnim za naša društva i povratiti malo optimizma ako pokažemo da nećemo na nikoga zaboraviti”.
EU bliže dogovoru
Europski čelnici približili su na samitu u četvrtak stajališta o novom obvezujućem cilju za smanjenje emisije CO2 do 2030., a dogovor se očekuje u prosincu.
Europska komisija predložila je sredinom rujna da se emisiju CO2 do 2030. smanji za najmanje 55 posto, u odnosu na razinu iz 1990. Sadašnji cilj je 40 posto.
Europski parlament predlaže smanjenje emisije CO2 od najmanje 60 posto.
Cilj je da do 2050. Europa bude klimatski neutralna, što su prihvatile sve države članice osim Poljske.
Europski čelnici dogovorili su u četvrtak da će se tom pitanju vratiti na samitu u prosincu, u cilju finaliziranja dogovora do kraja godine.
Odluku moraju donijeti jednoglasno.
Kada se države članice dogovore o klimatskom cilju za 2030., moraju još postići dogovor s Europskim parlamentom.
Čelnici su dogovorili da će odgoditi to pitanje dok države članice ne budu imale više informacija o učinku klimatskog cilja na nacionalnoj razini. To bi moglo umiriti Poljsku koja je kazala da ne može podržati novi cilj bez takve analize.
Europsko vijeće „pozvalo je Komisiju da provede detaljna savjetovanja s državama članicama kako bi se procijenile posebne situacije i pruži više informacija o učinku na razini država članica”, kaže se u zaključcima sastanka.
Europski čelnici potvrdili su također da će cilj smanjenja emisije CO2 do 2030. trebati ostvariti zajednički, na razini EU-a.
„Podsjećajući na svoje prethodne zaključke, Europsko vijeće smatra da bi EU trebao zajednički ostvariti ažurirani cilj na najisplativiji mogući način”, kaže se u zaključcima. „Sve države članice sudjelovat će u tom pothvatu, uzimajući u obzir nacionalne okolnosti te razmatranja u pogledu pravednosti i solidarnosti”.
To bi trebalo uvjeriti Češku, koja je u četvrtak kazala da bi mogla podržati cilj za smanjenje emisija CO2 za 55 posto do 2030. na EU razini, ali da to ne može postići na nacionalnoj razini.
„Svaka država ima drugačiju energetsku mješavinu i moramo to uzeti u obzir”, rekao je premijer Andrej Babiš, prenosi Reuters. „Pa ako se dogovorimo o prosjeku od 55 posto na razini EU-a, Češka nema s time nikakvih problema”, rekao je.
Babiš je na samitu predstavljao i Poljsku jer je poljski premijer Mateusz Morawiecki u samoizolaciji zbog kontakta s osobom zaraženom koronavirusom.
Otprilike polovica država članica kazala je da podržava cilj smanjenja emisija CO2 za najmanje 55 posto.
Novi cilj značio bi dalekosežne promjene za europske politike, uključujući strože standarde za emisije vozila i više troškove za ugljik za industriju i zrakoplovne kompanije.
