Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec kazao je u petak u Sofiji da Hrvatska "nepoštivanjem" arbitraže o granici sa Slovenijom daje negativan primjer ostalim državama zapadnog Balkana na njihovu putu u EU, zbog čega bi on mogao biti usporen.
"Hrvatska ne poštuje arbitražnu presudu, čime zemljama u regiji daje izuzetno negativan signal", kazao je Erjavec u izjavi iz Sofije za Slovensku tiskovnu agenciju STA, dodavši da Hrvatska osim sa Slovenijom ima otvorena granična pitanja i sa Srbijom, Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom, pa tako po njegovim riječima predstavlja "glavni problem" kad su u pitanju granični sporovi u regiji.
Erjavec, međutim, zaboravlja reći da Hrvatska ima graničnih prijepora sa svim svojim susjedima republikama bivše SFRJ te mada su prema mišljenju Badinterove komisije granice bivših republika postale međudržavne granice ostalo je primjerice između Hrvatske i BiH otvoreno pitanje je li granica na svim mjestima pravilno utvrđena, ili s Crnom Gorom otvoreno pitanje razgraničenja na moru.
"EU uvijek ističe značenje vladavine prava, a ovaj slučaj pokazuje da Hrvatska ne poštuje nijedno načelo koje je važno za ulazak u EU, kazao je Erjavec, dodavši da Zagreb time daje potencijalnim članicama na Balkanu negativan primjer.
"Njena je poruka zapravo da se može biti u EU-u bez poštivanja odluka arbitraža i međunarodnog prava, što je zasigurno vrlo negativan signal", kazao je šef slovenske diplomacije koji prisustvuje neformalnom zasjedanju europskih ministara za vanjske poslove s kandidatkinjama za članstvo, posvećenom novoj strategiji Europske komisije za širenje na regiju.
Kako prenose slovenski mediji, Erjavec je u svom dijelu rasprave neriješena granična pitanja država kandidatkinja s Hrvatskom naveo kao glavni problem koji bi mogao usporiti predviđanje da bi prve nove države iz regije na putu članstvo mogle zaključiti svoje pregovore do 2025., rekavši da to nije realno.
"Hrvatska se je pred ulazak u EU obvezala da će priznati rezultat arbitraže, a sada kaže da to više ne važi. Ako to postane praksa, ne treba očekivati da bi Srbija koja s Hrvatskom ima još veći problem nego Slovenija mogla postati članicom u predeviđenom vremenskom okviru", kazao je Erjavec, prenijeli su slovenski mediji.
Slovenija je članicom EU-a postala 2004., a godinu dana ranije zaključila je pregovore. Pri apliciranju za članstvo navela je da priznaje odluku Badinterove komisije o tome da međurepubličke granice iz vremena SFRJ postaju međudržavnima, ali je tijekom hrvatskih pristupnih pregovora objavila da ima više spornih graničnih točki s Hrvatskom, te je zato blokirala pregovore Hrvatske s EU-om.
Do prve blokade pregovora došlo je u listopadu 2008., kad je tadašnji slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel pozvao Komisiju da zaustavi pregovore s Hrvatskom ako ona ne povuče navodno prejudiciranu graničnu crtu iz dokumentacije koju je Hrvatska priložila pristupnoj dokumentaciji.
Europska komisija tada je Sloveniji odgovorila da je stajalište Komisije uvijek bilo da je "otvoreno granično pitanje Slovenije i Hrvatske bilateralno pitanje".
Unatoč tomu što je nekoliko mjeseci kasnije pod predsjedavanjem Francuske koja je u prvoj polovici 2009. vodila EU u šestomjesečnom ciklusu došlo do pokušaja da se bilateralni spor riješi, tadašnji slovenski premijer Borut Pahor odbio je kompromisni prijedlog tadašnjeg francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, pa je do novog otvaranja pregovora s Hrvatskom došlo tek u jesen 2009., nakon što su Pahor i tadašnja hrvatska premijerka Jadranka Kosor potpisali arbitražni sporazum.
Slovenski analitičari tada su ocjenjivali da je zbog odnosa slovenske vlade prema bilateralnom pitanju došlo do čuđenja među velikim članicama EU-a, ali da one nisu mogle ništa učiniti s obzirom da su sve članice EU-a, pa i kad je riječ o proširenju, ravnopravne i mogu odlučivati o tome samo konsenzusom, ali i da je tada došlo do zahlađenja odnosa Zagreba i Ljubljane koje se osjetilo i slijedećih godina.
