Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

ENERGETSKI PRIORITETI LNG terminal na Krku će se graditi, ali ne zna se kada

Gradit će se LNG terminal na Krku, ali kad, tko će ga financirati i po kojoj cijeni još se ne zna. Potvrdio je to premijer Zoran Milanović iz austrijskog Schladminga gdje je održan sastanak predsjednika Vlada Hrvatske, Slovenije i Austrije te povjerenika Europske komisije za energetsku uniju.

Premijeri Hrvatske, Austrije i Slovenije te europski povjerenik za energetiku razgovarali su u subotu o energetskim pitanjima, posebice o regionalnoj suradnji na području energetike i europskoj energetskoj uniji, a premijer Zoran Milanović je kao hrvatski prioritet naveo LNG terminal na Krku.

Zoran Milanović, Werner Faymann, Miro Cerar i potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za energetiku Maroš Šefčovič sastali su se u popularnom austrijskom skijalištu Schladmingu na već tradicionalnom trilateralnom susretu šefova vlada.

“Hrvatska pozicija je proeuropska, za europsku energetsku uniju, a naš najvažniji prioritet u tom kontekstu je izgradnja LNG terminala na Krku”, izjavio je Milanović na zajedničkoj konferenciji za novinare.

“Taj projekt je u tijeku, mi smo aplicirali na Junckerov plan… Taj projekt je uključen u plan Europske komisije od zajedničkog interesa za Europsku uniju”, dodao je Milanović i izrazio uvjerenje da će napori Bruxellesa da postigne veću energetsku neovisnost od Rusije biti “vjetar u leđa” LNG terminalu.

Europski povjerenik Šefčovič je potvrdio da “LNG terminal jedan od vrlo važnih projekata od zajedničkog interesa.”

Premijer Milanović je podsjetio da je Hrvatska država koja nije potpuno energetski neovisna, ali se u odnosu na većinu država srednje Europe nalazi u “nešto komfornijoj poziciji”.

“Imamo oko 60 posto proizvodnje vlastitog plina, u tijeku su istraživanja u Jadranu, prvenstveno u potrazi za plinom”, dodao je premijer. S tim u vezi je dodao da je iznimno važno voditi brigu o okolišu.

Osvrnuo se i na pitanje nuklearne energije kojoj se Austrija izričito protivi i rekao da Hrvatska i Slovenija zajednički dijele nuklearnu elektranu Krško koja je pod stalnim nadzorom i građena zapadnom tehnologijom te da “bismo bili presretni da imamo alternativu, no u ovom je trenutku nemamo”.

“Ali u ovom trenutku imamo 20 posto obnovljivih izvora energije i voljeli bismo da ih imamo više (…) bilo bi super bez nuklearne energije, ali to je relanost”, rekao je Milanović.

Austrijski savezni kancelar Faymann je istaknuo da se Austrija na “europskoj razini zauzima za izlazak iz atomske energije”.

“To za nas nije niti čisti niti obnovljivi izvor energije”, istaknuo je Faymann i dodao da izlazak vidi upravo u energetskoj uniji.

“Što je ona bolja, imat ćemo alternativu za nuklearnu energiju”, dodao je kancelar, ističući važnost hidroenergije i ostalih obnovljivih izvora energije koji ne idu na uštrb okoliša.

Slovenski premijer Miro Cerar kratko je rekao da Slovenija želi “imati čiste obnovljive energente” te da se njegova vlada “zalaže za energetsku integraciju na razini EU-a”.

Također je naglasio da energetska poltika mora ići u pravcu da bude građanima pristupačna i isplativa te sa što manje negativnih posljedica po okoliš.

Povjerenik Šefčovič je na konferenciji za novinare najavio posjete i Austriji, Hrvatskoj i Sloveniji kako bi pobliže objasnio značenje energetske unije.

Podsjetio je da Europsko vijeće snažno podupire energetsku uniju te da iza tog projekta moraju stajati i europska poduzeća jer je to važno i za zaštitu okoliša i konkurentnost.

Pitanje energetike za sve tri zemlje postalo je još važnije nakon problema s opskrbom plina zbog krize u Ukrajini i odustajanja od gradnje plinovoda Južni tok.

Prvi sastanak predsjednika vlada triju zemalja održan je 2013. u Grazu, nedugo nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, drugi u lipnju prošle godine na Brdu kod Kranja, a treći u prosincu u Opatiji.

Sljedeći trilateralni sastanak, kako je najavljeno na konferenciji za novinare u Schladmingu, održat će se u Sloveniji. Sastanci se održavaju dva puta godišnje s ciljem usklađivanja zajedničkog nastupa u EU i jačanja bilateralnih odnosa, prvenstveno gospodarskih.

Povratak na Net.hr