U udaljenoj finskoj regiji Laponiji, zabavni park - selo Djeda Božićnjaka snježno je kraljevstvo sa sobovskim zapregama, ledenim dvorcima i hotelima u obliku iglua u kojemu Božić traje 365 dana godišnje.
U njegovu je središtu drvena bajkovita koliba u kojoj je sjedište Djeda Božićnjaka od 1980-ih kad su turistički stručnjaci odlučili reklamirati glavni grad regije Rovaniemi kao službeni dom Djeda Božićnjaka. Od tada sve više turista dolazi iskusiti zimu na arktičkom području.
No Laponija je i domovina Laponaca (Sama), nomada koji se bave uzgajanjem sobova i koji prosvjeduju što turistička industrija širi uvredljive stereotipe o tom narodu i nastoji izvući profit eksploatacijom njihove drevne kulture.
"Gotovo svaki dan ljudi dolaze na područje Sama i pitaju gdje mogu vidjeti šamane i gdje su samske vještice", kaže Tiina Sanila-Aikio, predsjednica samskog parlamenta Laponije za AFP.
"To je samo slika koju je stvorila i razvila turistička industrija", kaže ona.
Laponci, što je zastarjeli naziv za Same, žive u svjevernim dijelovima Švedske, Finske, Norveške i ruskog poluotoka Kola.
Predstavnici Sama optužuju pružatelje turističkih usluga da se
lažno predsatvljaju kao pripadnici toga naroda te da prodaju
suvernire koji prikazuju Same kao primitivne i mistične
ljude.
Prošle godine je samski parlament izdao smjernice za "etički odgovorno" ponašanje turističkih vodiča i turista kako bi se očuvala samska kultura.
"Ako se primjerice samo jedna osoba suzdržava od nošenja tradicionalne laponske odjeće jer ne želi biti fotografirana, to je jedan slučaj previše", navodi se u smjernicama.
Vožnje zapregama s haskijima, među najpopularnijim atrakcijama u Laponiji, izdvojene su kao posebno problematične za zajednicu koja uzgaja sobove više od 3000 godina.
Ti psi, koji nisu dio laponske tradicije, prema predstavnicima domorodačkog naroda uznemiruju sobove koji slobodno tumaraju šumama.
Laponci se protive širenju hotela u obliku iglua u tom području jer se ne radi o tradicionalnim laponskim nego eskimskim skloništima koji pripadaju drugim dijelovima arktičkog područja.
Stoga je samski parlament predložio da se grade skloništa u skladu s laponskom tradicijom poput šatora s drvenom konstrukcijom koje koriste domorodački uzgajivači sobova.
Sa svakom zimom raste broj posjetitelja Laponije, posebno Kineza, a s njima i prijeko potrebni prihodi.
Laponsko regionalno vijeće kaže kako je turizam donio toj regiji prošle godine 1,1 milijardu dolara.
Gradske vlasti u Rovaniemiju suočene su s dilemom kako ubrati financijske koristi, a istodobno spriječiti nepovratne štete za jednu od najosjetljivijih divljina u svijetu.
"Pseće zaprege i duge šetnje popularne su među Francuzima, Britanci su zainteresirani za snježna motorna vozila, a azijski turisti žele vidjeti polarnu svjelost", kaže voditelj turističkog ureda Visit Rovaniemi Sanna Karkkainen za AFP.
Prošle je godine Laponija dosegnula rekordnih 2,9 milijuna noćenja, prema finskom statističkom zavodu.
Rastući turizam pomogao je smanjenju stope nezaposlenosti u Rovaniemiju na ispod 10 posto, prvi put od 1990.
No, masovni turizam razlog je za zabrinutost u regiji u kojoj stanovnici tradicionalno cijene mir i bliskost s prirodom iznad svega.
Lokalni mediji redovito izvještavaju o turistima koji zagađuju netaknutu divljinu smećem i odbačenim limenkama alkohola te o hordama posjetitelja koji unose pomutnju u mirni gradski život.
