Predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde rekla je čelnicima EU-a da bi bruto domaći proizvod europodručja mogao pasti za čak 15% kao rezultat pandemije koronavirusa, piše Bloomberg.
Lagarde je govorila na video sastanku s 27 šefova vlada zemalja članica Europske unije, koji raspravljaju o tome kako ublažiti ekonomski pad zbog koronavirusa.
Jedan od dužnosnika, koji je htio biti anoniman, rekao je da je pad od 15% ekstremni scenarij koji je Lagarde izdvojila.
Ovo je četvrti virtualni sastanak od početka koronakrize, koja je onemogućila fizičke sastanke. Virtualni sastanci su izlaz u nuždi, ali teško da mogu u potpunosti zamijeniti fizičke sastanke, stoga se već govori da će se za konačan dogovor čelnici trebati okupiti u Bruxellesu prije ljeta, ako to okolnosti dopuste.
Britaniji prijeti najgora kriza unazad nekoliko stoljeća
Moguće je da će Veliku Britanija snaći najgora ekonomska kriza unazad nekoliko stoljeća, nakon što su zbog pandemije koronavirusa gospodarske aktivnosti gotovo zamrle, upozorio je u četvrtak jedan od stratega središnje nacionalne banke - Bank of England (BoE).
Jan Vlieghe, član odbora BoE za utvrđivanje kamatnih stopa upozorio je da na "temelju ranih pokazatelja i iskustva ostalih zemalja koje su se nešto ranije od Ujedinjene Kraljevine našle na udaru krize uzrokovane pandemijom, čini se da se suočavamo s gospodarskim padom koji je brži i dublji od ičega što smo vidjeli u posljednjem stoljeću, a moguće je i više stoljeća".
"Pandemija covida-19 i mjere izolacije su proizvele dramatičan šok u kanalu ponude, jer ljudi ne rade, ali i u kanalu potražnje, jer su zbog karantene poremećeni uobičajeni obrasci potrošnje", rekao je Vlieghe.
Također pojašnjava da je na djelu "veliki asimetrični" šok jer su neki sektori pogođeni puno gore od drugih te dodaje da indeks PMI pokazuje da se, primjerice, sektor financijskih usluga puno bolje nosi s krizom od proizvodnje ili tekstilne industrije.
Ministarstvo financija i gospodarstva je priopćilo da će se vlada u samo sljedeća tri mjeseca morati zadužiti za 180 milijardi funta (223 milijarde američkih dolara) kako bi platila do sada neviđene mjere koje je poduzela u cilju sprečavanja kolapsa gospodarstva.
Jan Vlieghe, međutim, ima i dobru vijest i tvrdi da bi se gospodarstvo moglo oporaviti i vratiti na razinu prije koronakrize nakon što pandemija završi.
"No, za to će trebati vremena", kazao je Vlieghe.
"Gospodarski potencijal trenutno je nemilosrdno napadnut, ali kada pandemiji jednom dođe kraj, u načelu bi se ekonomija trebala oporaviti i vratiti na prijašnju putanju", pojasnio je i dodao da se očekuje polagani oporavak, a ne scenarij prema kojem nakon naglog, strelovitog pada slijedi nagli oporavak.
Skupina ekonomista upozorava na pad BDP-a od 13 posto u sadašnjem kvartalu, najvećem nakon Drugog svjetskog rata.
Što se ostalih zemalja tiče, Economist Intelligence Unit (EIU) govori o 10-postotnom padu talijanske i francuske ekonomije u drugom kvartalu, ali se tako mračna prognoza odnosi i na inače vrlo robusno njemačko gospodarstvo.
Svjetska trgovinska organizacija (WTO) predviđa niz scenarija ove krize izazvane pandemijom koronavirusa – od "optimističnog" pada globalne trgovine od 13 posto, što je na razini krize iz 2008. godine pa do posve pesimističnog pada od 32 posto koji priziva Veliku krizu iz 1930-ih godina. Prema optimističnom scenariju WTO-a, ovogodišnji pad globalnog BDP-a bio bi 2,5 posto, dok bi u najgorem scenariju taj pad bio čak 8,8 posto.
