Canberra je objavila petogodišnji izvještaj o stanju grebena i o tome što se poduzima radi zaštite zbog toga da ga UNESCO, koji je izrazio zabrinutost, ne bi dogodine stavio na popis onih koji su "u opasnosti".
"I unatoč svim pokušajima da se smanje opasnosti i unaprijedi izdržljivost, ukupna perspektiva Velikoga koraljnog grebena loša je, od 2009. se pogoršala, a očekuje se da će se i nastaviti pogoršavati", kaže se u vladinu izvještaju.
Krhki koraljni greben koji se proteže 2.300 kilometara uz istočnu australsku obalu, u središtu je ekoloških kampanja koje ga pokušavaju zaštititi od najavljenog širenja luke za pretovar ugljena zbog kojega bi se milijuni kubičnih metara pijeska iskrcali u njegovu neposrednu blizinu.
Nema novih luka
Na grebenu je 400 raznih tipova koralja, 1.500 ribljih vrsta i više od 4.000 raznih školjkaša, a ondje žive i razne ugrožene vrste poput dugonga i velike zelene kornjače.
Australske vlasti kažu kako grebenu najviše prijeti otpad farma, invazivna morska zvjezdača 'trnova kruna' i klimatske promjene, ali priznaju i plovidbu i šljunčarenje.
Vlada je objavila da neće dopustiti stvaranje novih luka u Queenslandu. Među postojećima su i Abbot Point u kojem indijska grupa Adani planira golemo širenje terminala za ugljen kao i luka Gladstone u kojoj će se intenzivirati promet od 2015. jer počinje izvoz ukapljenog plina.
