Posljedice klimatskih promjena kod nas zasad najviše vidimo u poplavama ali sve više i u sušama. A na drugom dijelu planete, recimo u Australiji suše su već sad takav problem da se s vodom počelo trgovati kao s naftom. Tamnošnji farmeri za par sušnih mjeseci za vodu moraju platiti i po 500 tisuća dolara.
Bankari na Wall Streetu kažu kako će zbog sve manje vode i sve većeg broja ljudi trgovina vodom zaživjeti i u ostatku svijeta. Ipak, znanstvenici se nadaju da s novim tehnologijama mogu dobiti više vode. Tako u Ujedinjenim arapskim emiratima već rade na dronovima koji bi elektromagnetskim impulsima izazvali kišne oblake.
Stvorili su kišu! Umjetnom tehnologijom i dronom rashladili su Dubai - to su naslovi medija zadnjih nekoliko dana. Na službenoj stranici svojevrsnog DHMZ-a Emirata, pojavio se prije par dana i video kiše i tuče na +40.
Za sve je zaslužan dron koji uz pomoć električnih naboja izaziva padaline. I sve bi to bilo super da zapravo nije riječ o lažnoj vijesti. Istina je da Emirati pokušavaju ovakvo nešto, ali još dron nije poletio, to još nisu proveli u praksi. To nam je potvrdila i doktorica Keri Nicoll koja radi na ovom projektu koji bi uskoro mogao zaživjeti, ali još nije. Kako bi to dronovi mogli stvarati kišu - pitali smo hrvatskog klimatologa.
''Ideja je da se pomoću tehnologije drona, na postojeće oblačne
elemente stavi naboj koji će pomoći da se oblačni elementi brže
spoje. Na taj način će se postojeći elementi okrupniti i nastat
će kapi kiše. Oni očekuju da bi mogli iz oblaka izvući dodatnih
20 do 30 posto vodene količine u obliku oborine'', rekao
je klimatolog Državnog hidrometeorološkog zavoda
Ivan Guttler.
Dronovi koji se zalijeću u oblake i pune ih elektricitetom kako
bi potaknuli kišu zvuče kao znanstvena fantastika. Ali,
tehnologiju koja stvara kišu zaprašivanjem oblaka, u Emiratima
koriste već 20 godina.
Hrvatska ima najveće zalihe pitke vode po glavi stanovnika u EU
Pomoću posebnih radara detektiraju oblake iz kojih bi mogli izvući tih dodatnih 30 posto. Uz pomoć zrakoplova koji nose rakete sa srebrovim jodidom povećavaju kondenzaciju kako bi izazvali pljusak. Oborine ne mogu stvoriti ni iz čega. Mora biti određena količina vodene pare i optimalna temperatura zraka.
''Jedan zrakoplov nosi od dvije do šest raketa napunjenih
jodidom, ovisno o veličini i snazi oblaka. Također, za
zaprašivanje oblaka koristimo i generatore na zemlje koji
kontroliramo iz našeg glavnog centra. Kada se oblaci formiraju
iznad planina, aktiviramo generatore koji započinju sa
zaprašivanjem'', kazao je Khalid
Alobeidli, voditelj programa zaprašivanja
oblaka.
''Ne moramo brinuti da pojačavanjem konventivnih oblaka na nekom
području da nekome krademo vodu. To su efekti koji imaju
posljedice u krugu od 50 kilometara i vrlo često su na teritoriju
županije, savezne države'', objasnio je Guttler dodavši da nema
ekološke opasnosti. ''Pogotovo ova nova tehnologija s dronovima i
njihovim električnim nabojem čak nikakve čestice ne emitiramo u
atmosferu''.
Nezapamćene suše i visoke temperature bilježe se po cijelom
svijetu. S druge strane, stotine litara vode potroši se ovako:
150 vodovodnih cijevi dnevno pukne u Americi. I Hrvatska ima
problem s bacanjem vode. Zagreb gubi više od 50 posto vode na
putu od crpilišta do krajnjeg korisnika - pokazala je to državna
revizija.
''To je veliki problem za Zagreb, ali nikako nije argument za privatizaciju vode nego je pitanje da shvatimo vodu kao ljudsko pravo i da se grad Zagreb posveti tome da ne baca energiju. Jer, u ovom slučaju, baca energiju. Voda će se na kraju krajeva vratiti u taj bazen iz kojeg je došla, ali je glupo da koristimo energiju da je pumpamo i s njom natapamo šupljikave cijevi. Jer to je onda pitanje cijene i dostupnosti vode za građane'', rekao je Mladen Domazet s Instituta za političku ekologiju.
Prema podacima Eurostata, Hrvatska ima najveće zalihe pitke vode po glavi stanovnika u Europskoj Uniji, zasad.