Posebna izvjestiteljica ljubljanskog Dela za Aziju, Zorana Baković, na televiziji N1 govorila je o ukrajinskoj krizi, značaju tog sukoba za Kinu, pitanju Tajvana i drugim gepolitičkim temama. Govoreći o porukama sa samita Krimske platforme održanog u Zagrebu, Baković je kazala kako je vrlo bitno da se kroz cijeli samit provlačila poruka da Vladimir Putin ne smije nikako dobiti ovaj rat.
"Također je iznimno bitno da se Europa, posebno središnja i istočna, vratila u fokus geostrateških događanja i promjena jer smo bili u jednom trenutku izgurani na margine kada se imao dojam da se težište nove geopolitike seli na istok i da Kina postaje vrlo dominantna u tim promjenama", kazala je.
Dvije točke bliskosti Putina i Xija
O partnerstvu Putina i kineskog čelnika Xija Jinpinga, Baković je rekla da je jedna od njihovih točaka bliskosti bila da američka sila pada, a EU ide k raspadu.
"Ovo što se sada događa je potvrda obrnutog stanja", dodala je.
Govorila je i o Putinu.
"Moram ga usporediti sa Slobodanom Miloševićem iako su razlike možda veće nego sličnosti. On će nanijeti puno zla svima, najviše Ukrajincima, ali onda i ruskom narodu u Ukrajini i Rusiji jer rezultat svega ovoga ne može biti drugačiji", smatra Baković.
Upitana je i za uvredljivu izjavu predsjednika Zorana Milanovića o predsjednici Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi.
"Dobro je da postoje različita mišljenja i vrlo je dobro da se dvojica državnika na različitim dužnostima ne slažu uvijek, ali meni smeta razina na kojoj se ta rasprava odvija i ona ne zvuči dobro na jezicima zemalja koje politiku doživljavaju iznimno ozbiljno", istaknula je.
'Xi je uvjetno odobrio Putinovu intervenciju u Ukrajini'
Što se tiče rata u Ukrajini, Baković kaže kako priča o tom ratu počinje od trenutka kada je Putin bio u Pekingu na otvorenju zimske olimpijade u veljači, samo tri tjedna prije početka rata.
"Tada je sa Xijem vodio razgovore za koje nećemo nikada točno saznati što su sadržavali, ali tada je na određeni način najavio intervenciju koju je Xi uvjetno i ograničeno odobrio", rekla je Baković dodajući da od trenutka kada je rat počeo ići smjerom kojim nije planirano, kineska strana počela je pokazivati svoje nezadovoljstvo.
"Kina opetovano traži da se čim prije rat okonča jer ona je jedna od rijetkih zemalja koja ima otvoreni dijalog i s Ukrajinom i s Rusijom. Kini se ne sviđa produljenje rata i pokušavaju Putina prisiliti da to što prije okonča. Bivši Putinov savjetnik je rekao da on misli da je Xi zahtijevao da se do 16. listopada rat završi i da svakako Putin izađe iz tog rata kao gubitnik. Vrlo brzo nakon toga je Putin izašao s mobilizacijom koja je iznenadila sve", kazala je.
Baković napominje da su Putinove neuspjehe Xiju zamjerali i oporbenjaci unutar njegove partije. Oni su prigovarali mnogo toga, a jedna od primjedbi je bila da je prebrzo i prečvrsto stao uz Putina te da će i Kina izaći kao gubitnik iz svega toga.
"Bez Kine je malo vjerojatno da bi Putin mogao i ovoliko izdržati", kazala je Baković.
Može li SAD istodobno voditi dva velika sukoba?
Ipak, kaže, Xi ne može odustati od Putina u potpunosti iako ne dijeli s njim uvijek ista stajališta. Također je rekla da se u ovoj krizi testira mogućnost da SAD istovremeno bude u sukobu s dvije sile – Kinom i Rusijom te može li se EU nositi s dvije ovisnosti – o ruskim energentima i ruskom tržištu.
Što se tiče pitanja Tajvana, Vaković kaže da su dvije stvari ključne.
"Jedno je taj povijesni zadatak da Tajvan mora biti dio Kine, a drugo su te kineske ambicije da 2049. postane najmoćnija svjetska velesila. Da bi to postala mora osvojiti taj otok jer su to vrata u Tihi ocean. Tko ima Tajvan, može kontrolirati gotovo cijeli Tihi ocean. Kineske ambicije su prije svega maknuti SAD s Dalekog istoka, a onda postupno potiskivati američku dominaciju iz cijelog Tihog oceana", kazala je Baković.
Na pitanje kako bi se to moglo riješiti, a da nije ratnim putem, Baković kaže da su se, nažalost, opcije smanjile. Smatra da Xi budno promatra invaziju Ukrajine i analizira sličnosti svoje vojske s ruskom.
"Kineska vojska, ma koliko god da je tehnološki uznapredovala, ima puno sličnosti s ruskom, a to je prije svega u sustavu komunikacije, komande koja je poprilično zastarjela. I ono što je vrlo bitno je stupanj korupcije. Kineska vojska je slično kao i ruska korumpirana, mnogi generali su svoje činove kupili. I ono što sam čula od mnogih generala je da ne znaju kako bi se ta vojska ponašala u ozbiljnom ratu", kazala je Zorana Baković u razgovoru za N1.
Rat u Ukrajini iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
