Pandemija koronavirusa ne jenjava, štoviše, mnogi stručnjaci tvrde da je već započeo i njen drugi val, a u institutima i laboratorijima diljem svijeta radi se na razvoju učinkovitog i sigurnog cjepiva. Istodobno, u nekim državama teško pogođenima epidemijom, poput Italije, stručnjaci sve više istražuju posljedice koje je bolest ostavila na onima koji su preboljeli COVID-19.
U đenovskoj bolnici otvorili 'postkorona odjel'
Da će zdravstvenom sustavu Italije ubrzo trebati "postkorona" odjeli kazao je novinarki Večernjeg lista Ivani Rimac Lesički dr. Piero Clavario, kardiolog i specijalist fizikalne medicine iz ASL3 bolnice u Genovi.
"Uobičajeno se brinemo o kardiološkim pacijentima nakon akutne faze, ili zbog akutnih koronarnih sindroma ili nakon kardioloških operacija. Ubrzo nakon početka epidemije COVID-19 shvatili smo da ćemo se prije ili kasnije morati brinuti i za preživjele od COVID-19. U isto to vrijeme naš dispanzer bio je zatvoren i odlučili smo prenamijeniti kardiološki rehabilitacijski centar u centar za procjenu i evaluaciju preboljelih od COVID-19", kazao je dr. Clavario.
On i njegovi suradnici su, zbog iskustva epidemije u Italiji, ponajprije očekivali da im slijedi borba s posljedicama na plućima izliječenih.
Gubitak snage u mišićima
Međutim, pokazalo se da tih posljedica ipak nema onoliko koliko su mislili da će ih biti, već su brojnije neke druge posljedice.
"Glavno je pitanje osjećaju li se ljudi nakon COVID-19 normalno ili su njihovi kapaciteti reducirani i zašto. Odgovor je da većina ima simptome, i one psihološke, te oko 15 posto njih posttraumatski stresni poremećaj. Većina ih ima smanjene funkcionalne kapacitete, smanjene kapacitete za tjelovježbu i tomu je uglavnom razlog gubitak snage u mišićima", objasnio je dr. Calvario za Večernji list.
Izliječeni pacijenti se, po njegovim riječima, jednostavno ne osjećaju dobro, što pripisuje gubitku snage i problemima s mišićima, ali napominje da to loše stanje ne bi trebalo trajati zauvijek.
"Rehabilitacija i tjelovježba mogu puno pomoći i ubrzati oporavak, skratiti vrijeme potrebno za oporavak", ističe dr. Clavario.
COVID-19 ostavlja i neurološke posljedice?
Sve češće se u stručnim krugovima govori i o neurološkim posljedicama koje ostavlja COVID-19, ali jasnih zaključaka o tome još nema, tek određenih sumnji. Pacijenti koji se nakon zaraze "ne osjećaju svojima" u rehabilitaciji inicijalno prolaze istu proceduru u startu.
"Osnovna evaluacija ovih pacijenata započinje kliničkim pregledom te psihološkom procjenom. U istom danu pacijenti također prođu EKG, ultrazvuk prsnog koša, šestominutni test slobodnim hodom, test procjene mobilnosti i ravnoteže, stabilometriju, mjerenje maksimalne snage kvadricepsa, spirometriju, kardiopulmonarni stres-test, test za difuzijski kapacitet za ugljikov monoksid", objasnio je dr. Clavario proceduru oporavka izliječenih od COVID-19 u toj đenovskoj bolnici.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
