Pismo koje je ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić poslala visokoj predstavnici EU-a za vanjske poslove, Federici Mogherini, supotpisalo je osam članica EU-a, pa su uz RH tu i Češka, Latvija, Litva, Poljska, Velika Britanija, Rumunjska i Švedska.
Odmah se postavilo pitanje kakav je interes Hrvatske u ovom isticanju protiv Rusije, a kao odgovor se nametnula ideja koja se odnosi na unutarnje odnose na relaciji Vlada i Ured predsjednice. Da se ova dva visoka ureda ne vole postalo je jasno prije nekoliko mjeseci, a sve više dolazi do izražaja njihova suprostavljena politika posebice na području vanjskih poslova. I dok glavni akteri ove afere demantiraju takvo stanje problema, neimenovani izvori iz tih ustanova medijima su potvrdili kako taj nesklad zaista postoji, piše Deutsche Welle.
'Odavno je jasno da tajne i druge službe, ne samo između neprijateljskih zemalja, nego i među bliskim suradnicima, nadziru jedni druge i takoreći im rade iza leđa', rekao je za DW Božo Kovačević, predavač na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije "Dag Hammarskjöld" u Zagrebu i bivši veleposlanik RH u Rusiji.
Dodaje kako takav 'shizofreni' način ponašanja nije uočen samo u Hrvatskoj već se odnosi na cijelu Europsku uniju. Većina zemalja članica htjela bi zadržati dobre odnose s Rusijom kao ekonomskim suradnikom, no niti jedna od njih ne želi prihvatiti ponašanje Rusije u odnosu s Ukrajinom.
'Hrvatska je osuđena na neizvjesne pokušaje snalaženja i balansiranje između polova. Dosad to na relaciji s Rusijom baš i nije znala izvesti na dobar način, pa je ovo samo još jedan prilog tome, ni po čemu jako dramatičan', rekao je Božo Kovačević.
Tu su i Sjedinjene Američke Države koje konstantno pritišću na Rusiju i Europsku uniju. Kako napominje Kovačević, i u tome leži razlog za dvojako držanje Hrvatske, kao i za dojam da Vlada RH više slijedi liniju Bruxellesa, a Pantovčak onu Washingtona.
Između EU-a i Rusije
Jelena Jurišić, profesorica na odsjeku za komunikologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i medijska analitičarka odnosa s Rusijom, kazala je kako se aktualni događaj zbio u velikoj mjeri stjecajem nesretnih okolnosti te da nije riječ o dubljim pukotinama između različitih instanci hrvatskih vlasti.
'Opravdano se smatra da je Hrvatska pritom ispala neozbiljna. U osnovi RH s Rusijom nikad nije imala posebnih teškoća, naprotiv, a posjet predsjednice Moskvi je znak da nas i dalje značajno uvažavaju. Ovaj slučaj neće to promijeniti, jasno je Rusima da nije posrijedi nikakav suštinski problem. No i nama treba biti jasno da ubuduće moramo prema Rusiji nastupati kvalitetnije', rekla je Jurišić.
Dodala je i kako ruski predsjednik Vladimir Putin nije bez razloga na ručak s predjednicom RH pozvao Hermana Grefa, glavnog direktora Sberbanka. Napominje kako je to jasan znak da se od nas očekuje konstruktivno rješenje pitanja duga Agrokora.
Stoga, ako se Hrvatska želi održati u ulozi presudnog regionalnog partnera, više je nego očito da će morati u znatnoj mjeri unaprijediti svoje vanjskopolitičke kapacitete, piše Deutsche Welle.
