Nova eksplozija pet kilometara od zračne luke u Kabulu. Strani mediji javljaju da je američka vojska gađala ISIL-ove bombaše samoubojice.
Mnoge europske države dogovorom su odredile broj izbjeglica iz Afganistana koje misle primiti, a većina ih je već stigla na odredišta. U Zračnu luku Franjo Tuđman sinoć je sletjelo 19 Afganistanaca. Prošli su sigurnosnu provjeru i imaju namjeru ostati u Hrvatskoj. Što ih ovdje čeka za RTL donosi Irena Pirjać.
Raketa koja je pogodila kuću nedaleko od kabulskog aerodroma ubila je nekoliko osoba, među kojima i jedno dijete.
Nova eksplozija izazvala je još veći strah u kaotičnoj zračnoj luci, iz koje zadnji avioni s izbjeglicama slijeću diljem Europe. Rok za izvlačenje istječe za dva dana, a u Hrvatsku su sinoć stigle tri obitelji, među kojima je devetero djece i jedna beba, te jedan samac. Spašeni su, jer su pomagali delegaciji Europske unije u Kabulu.
"Mislim da možemo svi biti zadovoljni s time da smo uspjeli doslovno vjerujem spasiti život za ovih 19 osoba i da ćemo ih kao društvo primiti i pokazati otvorenost. Proces integracije nije lak", kaže Stanko Perica, ravnatelj Isusovačke službe za pomoć izbjeglicama.
Kao i ostali migranti, nalaze se u prihvatilištu u kojem se o njima brinu MUP, Crveni križ, i humanitarne udruge. Nakon desetodnevne izolacije zbog korone, kreće prilagodba na Hrvatsku, u kojoj imaju namjeru tražiti azil.
"Dvije godine dobivaju subvencioniran smještaj, gdje osoba koja je također dobila zaštitu sudjeluje u toj subvenciji, ovisno o tome zarađuje li, ima li neka primanja, i nakon toga bi trebali ići koraci učenja hrvatskog jezika, traženja posla", kaže Tea Vidović iz Centra za mirovne studije.
Poslovi koje azilanti uobičajeno rade u Hrvatskoj ovise o njihovoj naobrazbi, ali i brzini kojom se prilagode, i najvažnije, nauče jezik. U tome su najbolja djeca.
Redovito se djeca prva integriraju, redovito ona nauče prva jezik. Kako krenu u školu, jako brzo pohvataju jezik. A onda ona prevode roditeljima, ispravljaju ih.
A upravo djeca bez pratnje najviše traže međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj.
Od prvog velikog vala migrantske krize 2015. do danas je u Hrvatskoj ostalo 744 ljudi koji su dobili azil. Zapanjuje podatak da je u tih šest godina čak 793 dječaka i 45 djevojčica stiglo u Hrvatsku bez pratnje. Ove godine je najviše tražitelja azila upravo iz Afganistana, njih 932, podjednako muškaraca i žena.
Ipak, migrantski val kao onaj iz 2015. ne očekuje se jer je
Europa to u startu blokirala. Ovih 19 ljudi, koliko je primila
Hrvatska, naš je dogovoreni broj kao znak europske solidarnosti.
Oko 111 tisuća Afganistanaca do sada je evakuirano u europske
zemlje.
Vidović smatra:
"Čini se da će Europska unija donijeti jednu restriktivnu politiku prema Afganistanu. I mislim da nećemo imati onu situaciju koja se događala 2015. godine."
Zato je za očekivati ponavljanje već viđenih slika krijumčarenja onih koji u Afganistanu ne žele ostati, a ne mogu ga napustiti.
