Čak sedam dana prije općih izbora u BiH predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik posjetio je ruskog predsjednika Vladimira Putina u sklopu svoje predizborne kampanje za glasove građana. Putin je poželio Dodik sreću, a Putin je za to dobio značku bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske koja je pred kamerama odmah završila na sakou.
Za mnoge Dodik je upravo Putinov čovjek na Balkanu i to uopće ne krije, piše Deutsche Welle.
Ruski šef diplomacije u BiH
Interes koji Rusija ima prema BiH iskazan je dodatno s posjetom ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova koji je osim posjete službenom Sarajevu na sastanak s trojicom članova Predsjedništva posjetio i Dodika u Banja Luci.
Lavrov je iskritizirao prilikom svojeg puta "nastojanja nekih vanjskih igrača da narodima na Balkanu nametne umjetni izbor koji glasi ili ste s nama ili ste s Ruskom federacijom", piše Deutsche Welle, te je Lavrov "velikodržavničkom" ocijenio izjavu šefice diplomacije EU Federice Mogherini da je "Balkan teritorij EU i da se tu nitko drugi ne treba miješati".
"Taj stav je u suprotnosti sa prirodnim pravom balkanskih država da ne teže samo članstvu u EU nego i da istovremeno razvijaju veze sa onim državama sa kojima to smatraju neophodnim", bila je poruka ruskog šefa diplomacije iz BiH koji je nglasio kako Rusija podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH, što u suprotnosti s politikom Milorada Dodika.
'Igra vatrom'
"Kremlj stalno naglašava teritorijalni integritet zemlje, ali u isto vrijeme podržava političare koji se otvoreno izjašnjavaju protiv jedinstva zemlje. To je već igra vatrom", kaže Sonja Schiffers iz berlinske Fondacije za nauku i politiku, piše Deutsche Welle.
"Ruska federacija kaže da podržava i teritorijalni integritet Crne Gore, a vidjeli smo što su uradili u Crnoj Gori 2016. godine. Rusija kaže i da se zalaže za teritorijalni integritet Ukrajine i to je rekla u isto vrijeme kada je anektirala Krim", kaže Jasmin Mujanović, politički analitičar "Instituta Istok-Zapad" u New Yorku.
Utjecaj Rusije
Koliki je utjecaj Rusije i kojim kanalima taj utjecaj ide, teško je egzaktno reći. Međutim, to je još jedno pitanje oko kojeg se analitičari ne slažu.
Naime, novinar Avdo Advić smatra kako je utjecaj očit u odnosima Dodik-Putin, kao i u Dodikovim vezama s ruskim oligarhom Konstantinom Malofejevim koji je prethodnih godina više puta boravio u BiH sve dok mu u svibnju ove godine Granična policija BiH nije zabranila ulazak u zemlju s obrazloženjem da predstavlja „prijetnju BiH, javnom poretku, javnom redu i miru, javnom zdravlju BiH ili međunarodnim odnosima BiH", piše Deutsche Welle.
S tim novcem pred izbore povećale bi se plaće
"Postoje sumnje da je bilo planirano da Malofejev kupi državne obveznice RS-a, kako bi tamošnje vlasti mogle nadoknaditi minuse u budžetu i kako bi s tim novcem pred izbore povećale plaće i mirovine", kaže Avdić, pozivajući se na anonimne izvore. Malofejev, koji slovi za osobu blisku ruskom predsjedniku Putinu, je, kako navodi Avdić, bio uključen u operaciju čija je svrha navodno bilo osiguranje financijske pomoći vlastima Republike Srpske.
Avdić tvrdi kako je bilo pokušaja i utjecaja Rusije preko Hrvatske, a slično navodi i Mujanović koji smatra kako je u interesu Rusije da u Predsjedništvu Rusije bude Dodik i Čović, navodi Deutsche Welle.
Tko čini BiH nefunkcionalnom državom?
"NATO je za Moskvu provokacija", kaže Sonja Schiffers. "Moskva uopće nema sveobuhvatnu strategiju kada je riječ o BiH i ima ograničene interese koji se odnose na određenu infrastrukturu i područja energije. BiH je mala zemlja i Rusija tu nema velike ekonomske interese. Stoga je prije svega riječ o sprečavanju širenja NATO-a", kaže Schiffers.
Mujanović smatra da je BiH u geostrateškom smislu čak važnija za Rusiju i od Srbije, odnosno da BiH Moskva doživljava kao strateški centar Zapadnog Balkana.
„Rusija smatra da postoje pojedinci u političkom sistemu BiH poput Dodika i Čovića koji će nastaviti činiti BiH nefunkcionalnom državom, a sve dok BiH ostane nefunkcionalna ona ne može biti ni članica EU, ni NATO-a. A sprečavanje njegovog širenja je primarni strateški cilj Rusije ne samo u BiH nego i u cijeloj regiji", kaže Mujanović, piše Deutsche Welle.
'Naravno da se Rusija tome ne raduje'
„Prije 10 godina je za Rusiju bilo prihvatljivo da zemlje regije uđu u EU, ali ne u NATO. Nažalost u posljednjih deset godina se desilo to da je NATO postao politički važniji od EU. Sada se ulazak u EU automatski shvaća kao ulazak u NATO. Naravno da se Rusija tome ne raduje", kaže Igor Pellicciari, stručnjak za vanjsku politiku Rusije i profesor na Diplomatskoj akademiji MGIMO u Moskvi i profesor na talijanskom Univerzitetu Urbino.
Pellicciari smatra kako se utjecaju Rusije pridaje prevelika pažnja u regiji, te se s njime slaže Sonja Schiffers koja odgovornost svodi na lokalne političare koji misle kako će povezanost s Rusijom dovesti do glasova.
Katastrofa za Rusiju
„Država koja je članica NATO-a se ne može tek tako raspasti, kao što bi se BiH bez članstva teoretski mogla raspasti, a to bi bila katastrofa za cijelu regiju", smatra Mujanović koji smatra da su nastojanja Rusije da spriječi BiH velika opasnost.
„Utjecaj Rusije se često ne precjenjuje nego podcjenjuje", smatra novinar Avdić i to se odnosi ne samo na predstojeće izbore. A kada je pak o samim izborima riječ njihov ishod bi, kako smatra Sonja Schiffers, mogao potpuno blokirati put BiH u euroatlantske integracije, piše Deutsche Welle.
"Sasvim je izvjesna nova politička kriza i ne samo kriza već put u potpuno nesigurnu zonu", smatra Avdić u slučaju pobijede proruskih snaga.
