Politička pozornica u RS oštro je podijeljena još od izbora 2014. godine, nakon kojih je Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) jedva uspio zadržati vlast na entitetskoj razini. Na državnoj razini, međutim, Dodika je udružena oporba, predvođena Srpskom demokratskom strankom (SDS) Mladena Bosića i Partijom Demokratskog progresa (PDP) Mladena Ivanića, "izgurala" s vlasti postavši dio vladajuće većine u parlamentu BiH.
Ulica je krajnji izbor
Višemjesečne sukobe obilježile su optužbe za izdaju nacionalnih interesa, korupciju i kriminal. Najavama odlučne borbe za Dodikov odlazak s vlasti pridružio se i član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić kazavši da su političke stranke u oporbi odlučne inzistirati na smjeni sadašnje vlasti u RS. Do te smjene trebalo bi doći kroz prijevremene izbore, a ne bude li to moguće, uslijedila bi i izvanparlamentarna borba, uključujući i ulične prosvjede. "Ulica ostaje kao izbor, ali krajnji", izjavio je Ivanić u intervjuu kojega su u utorak objavile banjolučke "Nezavisne novine".
Ivanić govori da je oporba, koju čini blok Savez za promjene okupljen oko SDS-a i PDP-a, izložena pritiscima i prijetnjama kaznenim progonom dužnosnika u tijelima vlasti na razini BiH ne budu li radili što Dodik od njih očekuje.
Optužbe za izdaju nacionalnih interesa
"Mi nismo izabrani u tijela vlasti BiH voljom SNSD-a, narod nam je dao mandat. Da se pitao SNSD, mi nikada ne bismo bili u Vijeću ministara BiH. Nemamo namjeru podnositi račune SNSD-u", kazao je Ivanić. Dodikov SNSD je, naime, ustvrdio da Savez za promjene utječe na smanjenje uloge entiteta i prijenos ovlasti na državnu razinu, što je izdaja nacionalnih interesa Srba u BiH. Ivanić je kazao kako je, s druge strane, vlast u RS-u odgovorna za cijeli niz korupcijskih afera i da su mjesta u entitetskom parlamentu osvojili kupnjom glasova. Vlada SNSD-a, drži Ivanić, stoga mora otići. Dodao je da prosvjedi za sada nisu prioritet. Dodik je u ponedjeljak pak kazao da ne bježi od prijevremenih izbora uz uvjet da se oni istodobno održe za sve razine vlasti, dakle i za državnu.
Zakon BiH ne poznaje izvanredne izbore
Ipak, ta ideja je, međutim, neizvediva jer postojeći izborni zakon BiH jednostavno ne poznaje institut prijevremenih odnosno izvanrednih izbora, čak ni ukoliko parlamenarne stranke ne mogu postići dogovor o većini odnosno uspostavi izvršne vlasti. Ivanić tvrdi kako Dodik na ovaj način samo pokušava izbjeći izborno sučeljavanje jer su po ustavu RS izvanredni izbori mogući pa su i provodivi na toj razini vlasti.
Izmjene izbornog zakona jedna je od zadaća koju su na sebe preuzele sve parlamentarne stranke u BiH. Na izmjenama je ranije posebice inzistirao predsjednik HDZ BiH Dragan Čović koji drži kako bi se time izbjegla mogućnost da jedan narod drugome bira predstavnike u vlasti. Aludirao je na činjenicu da je ranije za hrvatskog člana Predsjedništva BiH bio biran Željko Komšić kao kandidat iza kojega je većinski stajalo bošnjačko biračko tijelo.
