DO KRAJA STOLJEĆA BORIT ĆEMO SE SA ŠEST KLIMATSKIH KATASTROFA ODJEDNOM: /

Podjednako će biti pogođeni i bogati i siromašni

Image
Foto: AFP

"Ako samo uzmemo u obzir izravne prijetnje od klimatskih promjena, primjerice toplinske valove i razorne oluje,

25.11.2018.
7:55
AFP
VOYO logo

Znanstvenici su u ponedjeljak upozorili da do kraja stoljeća mnogi dijelovi svijeta će se možda morati nositi sa šest klimatskih katastrofa odjednom, u rasponu od toplinskih valova i šumskih požara do diluvijskih kiša i smrtonosnih olujnih udara, piše Digital Journal.

Erik Franklin, koautor i znanstvenik iz Instituta za biologiju mora na Sveučilištu na Havajima, izjavio je da će se čovječanstvo suočiti s "razornim kombinacijama utjecaja različitih interaktivih klimatskih opasnosti". "Događaju se sada te će se nastaviti pogoršavati," rekao je za agenciju France Presse.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakrcavanje atmosfere ugljikovim dioksidom, metanom i drugim stakleničkim plinovima je oslobodilo vrtlog po život opasnih sila. Započet će porastom temperatura, koji će, i u inače suhim područjima, voditi suši, toplinskim valovima i smrtonosnim šumskim požarima, onakvima kakvi sada haraju Kalifornijom. U vlažnijim područjima rezultirat će obilnim kišama i poplavama.

Nad oceanima nastajat će velike superoluje zbog globalnog zatopljenja

Nad oceanima će globalno zatopljenje stvoriti velike superoluje, čija će razorna snaga biti pojačana porastom razine mora. Studija je otkrila da su sve do sada znanstvenici uglavnom proučavali te klimatske utjecaje pojedinačno, odbacujući vjerojatnost da će čovječanstvo istovremeno biti ugroženo zbog više od jednog klimatskog utjecaja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Primjerice, prošle godine je Floridu pogodila ekstremna suša, rekordno visoke temperature, više od 100 šumskih požara i uragan Michael, najsnažnija oluja ikada, piše Digital Journal.

Glavni autor Camilo Mora, profesor sa Sveučilišta na Havajima, izjavio je da kada je fokus samo nekoliko ili jedna opasnost prekrije utjecaje ostalih opasnosti, to rezultira nepotpunim procjenama posljedica klimatskih promjena na čovječanstvo.

Image
Foto: AFP, ilustracija

Uragan Maria.

Snaga klimatskih utjecaja ovisi o geografiji i čovječanstvu

Budući rizik suočavanja s različitim klimatskim utjecajima odjednom ovisi o geografiji i tome hoće li čovječanstvo uspjeti ubrzo smanjiti količinu emisije stakleničkih plinova.

Ako, usprkos očekivanjima, čovječanstvo uspije premašiti globalno zagrijavanje za dva stupnja Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba, New York će se, primjerice, vjerojatno suočiti s jednom klimatskom opasnošću, a to su snažne oluje, i to gotovo svake godine do kraja ovoga stoljeća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pariški sporazum o klimatskim promjenama koji je 195 nacija potpisalo 2015. godine, poziva na zadržavanje rasta temperatura na "poprilično ispod" dva stupnja Celzijusa.

Image
VATROGASCI U NAJTEŽOJ VATRENOJ STIHIJI U KALIFORNIJI IKAD: /

Više od tisuću ljudi smatra se nestalima

Image
VATROGASCI U NAJTEŽOJ VATRENOJ STIHIJI U KALIFORNIJI IKAD: /

Više od tisuću ljudi smatra se nestalima

Tropska područja će biti najjače pogođena

Studija je zaključila da čak i u ovim optimističnim scenarijima, "povećano nakupljeno izlaganje različitim klimatskim opasnostima će podjednako utjecati na bogate i siromašne zemlje".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Međutim, ako se zagađenje stakleničkim plinovima nastavi ovakvom brzinom, mnogo je vjerojatnije da će "Velika jabuka" biti pogođena sa četiri takve katastrofe odjednom, uključujući ekstremnu kišu, porast razine mora i olujnim udarima.

Sydney i Los Angeles će se morati suočiti sa tri , a Mexico City i obalni dio Brazila s pet klimatskih katastrofa odjednom. U svim scenarijima, tropska, obalna područja će najviše pretrpjeti.

Image
Foto: AFP

Uragan Irma (Foto: AFP)

10 specifičnih utjecaja

Kako bi procjenili rizik od nagomilanih klimatskih katastrofa, Mora i njegova skupina znanstvenika prikupila je podatke nekoliko tisuća stručno pregledanih studija koje su analizirale 10 specifičnih utjecaja, uglavnom pojedinačno, pri čemu su uključili požare, poplave, obilne kiše, dizanje morske razine, zakiseljenje oceana, promjenu u korištenju zemlje, oluje, zatopljenje, sušu i opskrbu pitkom vodom.

Znanstvenici su proučavali kako ti nusproizvodi globalnog zatopljenja utječu na ljude u šest područja: zdravlje, hranu, vodu, ekonomiju, infrastrukturu i sigurnost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jonathan Patz, koautor i profesor iz Instituta za globalno zdravlje Sveučilišta u Wisconsinu, izjavio je da naše zdravlje ovisi o različitim faktorima, od čistog zraka i vode, do sigurne hrane i skloništa.

Troškovi nedjelovanja premašiti će troškove djelovanja

"Ako samo uzmemo u obzir izravne prijetnje od klimatskih promjena, primjerice toplinske valove i razorne oluje, neizbježno bismo bili slijepi na još veće prijetnje koje zajedno mogu imati čak i širi društveni utjecaj," rekao je Patz. Znanstvenici koji nisu bili uključeni u studiju izjavili su da studija podupire ono očito, ali ostaje predmetom ozbiljne rasprave.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Michael Mann, profesor sa Sveučilišta Penn State, izjavio je da će troškovi nedjelovanja značajno premašiti troškove nastale poduzimanjem po pitanju klimatskih promjena. "Još uvijek možemo smanjiti buduće štete i patnju ako brzo djelujemo i dramatično smanjimo emisije ugljikovog dioksida.

Među teško pogođenima Tasmanija te dijelovi Kanade i Rusije

Studija koju je objavio Nature Climate Change, također prikazuje koje dijelove svijeta će najvjerojatnije pogoditi najgora opustošenja zahvaljujući klimatskim promjenama. Nekoliko ih se nalazi u umjerenim i polarnim područjima, poput Tasmanije i dijelova Kanade i Rusije.

Franklin smatra da će u najgorem scenariju najmanje pogođen različitim klimatskim opasnostima biti Grenland pa je možda vrijeme da tamo kupimo nekretninu, piše Digital Journal.

Image
Foto: PATRICIA DE MELO MOREIRA/AFP

Vatrogasci se bore protiv požara u Portugalu

pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo