Švedska i Finska od početka rata u Ukrajini sve otvorenije razmišljaju o pristupanju NATO-u. Stoga im je iz Moskve stiglo upozorenje kako taj potez ne bi pridonio europskoj stabilnosti. Glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov, poručio je u ponedjeljak da "NATO ostaje savez usmjeren prema konfrontaciji", javlja BBC News.
Američki dužnosnici, pak, tvrde da je rat u Ukrajini "ogromna strateška pogreška" koja bi mogla uzrokovati povećanje članstva NATO saveza. Javno mnijenje u Švedskoj i Finskoj je već iskazalo potporu toj ideji, a iz Washingtona tvrde da su prvi razgovori između vodstva NATO-a te Švedske i Finske već započeli. Uz to, Finska ima 1340 kilometara dugu granicu s Rusijom, stoga ne čudi nervoza u toj zemlji.
Kontraefekt rata
Rusija je još prije započinjanja svoje "specijalne vojne operacije" zatražila zaustavljanje daljnjeg širenja NATO-a te raspoređivanje oružja na razine iz 1997. No, umjesto toga, rat je doveo do značajnog povećanja broja NATO-ovih vojnika na istočnim granicama Saveza te proliferacije oružja i vojne opreme Ukrajini.
Peskov je prošlog tjedna poručio da će Rusija "rebalansirati situaciju" vlastitim mjerama u slučaju da Švedska i Finska uđu u NATO. Još u veljači je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova upozorila na "vojne i političke posljedice" u slučaju da Švedska i Finska uđu u NATO.
Pumpanje vojnih kapaciteta
No, obje su zemlje povećale svoje izdatke za obranu i dale do znanja da žele u NATO. Vrh finske vojske je u ponedjeljak objavio da planira potrošiti 14 milijuna eura za kupnju vojnih dronova. Šveđani su, pak, odlučili povećati ovogodišnji vojni proračun za dodatnih 317 milijuna eura.
Situaciju u Ukrajini možete pratiti OVDJE.
