Građani stariji od 60 godina u Danskoj 15. siječnja dobivaju pravo odustati od pokušaja da ih zdravstveno osoblje reanimira u slučaju srčanog udara, javlja ism.dk. Naime, kako se navodi, radno sposobni građani stariji od 60 godina od sada mogu odabrati da ne žele da ih u slučaju srčanog udara oživljava hitna pomoć, liječnici, medicinske sestre i drugo zdravstveno osoblje.
"Srećom, šanse za preživljavanje iznenadnog srčanog zastoja danas su znatno veće nego u prošlosti, a ako dobijete brzu pomoć, i u mnogim ćete slučajevima imati dobre izglede za oporavak nakon toga i povratak u život. No postoje i ljudi koji trpe ozbiljne posljedice i ne mogu nastaviti život kakav su vodili prije srčanog zastoja. I mnogi koji su postali punoljetni boje se da više neće biti ista osoba. Stoga ne žele biti oživljeni, a sada imaju priliku to izabrati", kazala je ministrica zdravstva Sophie Løhde.
Građani to pravo moraju registrirati na sundhed.dk ili podnošenjem papirnatog obrasca Danskoj agenciji za zdravstvene podatke, a svoje isključivanje moći će povući u bilo kojem trenutku, navodi se.
Nova pravila o odustajanju od pokušaja oživljavanja jednoglasno je usvojio danski parlament u prosincu 2023.
Zakon stupa na snagu 15. siječnja 2025. godine
"Sustavi skrbi sada su postavljeni tako da je jasno je li osoba odustala od kardiopulmonalne reanimacije. To svaki slučaj čini mnogo podnošljivijim i lakšim za rješavanje", kaže Inge Jekes, predsjednica Profesionalne udruge medicinskih sestara u općinama.
Prema Inge Jekes, ima smisla da kao medicinska sestra sada možete brzo dobiti pregled želja pacijenta kada su dokumentirane u medicinskom kartonu.
Kako kaže Jekes, jasno dokumentiranje želja pacijenata u kartonu olakšava medicinskim sestrama da postupaju brzo i s poštovanjem. Vlastiti izbori pacijenata uklanjaju složenost, daju jasne smjernice i osiguravaju poštovanje njihovih želja, kaže Inge Jekes.
Predsjednica Stručnog društva za akutnu skrb Annette Jakobsen smatra da je novi zakon etički prihvatljiviji za pacijente.
"Pacijentova perspektiva ključna je za ovu raspravu, a mi smo i njihov glasnogovornik i njegovatelji. Radi se o tome da im se osigura najbolji i najdostojanstveniji kraj života. Većina ljudi ne želi umrijeti okruženi strancima u stresnom bolničkom okruženju. Humanije je i s više poštovanja stvoriti prilike u kojima pacijent može imati samoodređenje i reći zbogom životu pod vlastitim uvjetima - kod kuće, okružen onima do kojih mu je stalo. Daje i dostojanstvo i smirenost", kazala je.
Etička odgovornost
Iako novi zakon sada stupa na snagu, etička razmatranja koja okružuju reanimaciju ne prestaju. I Annette Jakobsen i Inge Jekes to izražavaju.
"Ponekad se moramo nositi s onim što je etički opravdano u našim postupcima, iako je naša uloga često spašavanje života. Nalazimo se u situacijama u kojima mi kao profesionalci i ljudi možemo biti sumnjičavi. Mora li 99-godišnja Bertha, koja je imala dva krvarenja u mozgu i teško je dementna, doista proći niz opsežnih pretraga i liječenja? Može se činiti kao da pacijentu nanosimo nepotrebnu patnju", kaže Annette Jakobsen.
"Tu postaje presudno suodlučivanje i dosadašnje želje pacijenta. Ako je prethodno izrazila da se ne želi podvrgnuti ovakvom tretmanu – skeniranju, mjerenju, ubodima i pretragama – onda to trebamo poštovati", kaže ona.
Upravo tome može doprinijeti novi zakon, jer sada svi radno sposobni građani stariji od 60 godina mogu odustati od oživljavanja u slučaju srčanog zastoja.
S druge strane, Inge Jekes smatra da novi zakon još uvijek može dovesti do teških etičkih dilema.
"Sada je to jasno dokumentirano, a kao zdravstveni radnici moramo slijediti izbor pacijenta. Ali to može dovesti do teških etičkih dilema. Obučeni smo i navikli spašavati živote, stoga prihvaćanje izbora da odustanemo od liječenja koje produljuje život može biti izazovno, osobito ako se radi o pacijentu za kojeg se još uvijek čini da može imati dobar život. Naš je posao poštovati i slijediti njihovu odluku, čak i ako to može biti etički teško", kaže Inge Jekes.
Novi zakon također postavlja još jedno važno pitanje o tome kako mentalni i emocionalni čimbenici mogu utjecati na odluke ljudi kada biraju hoće li ići na KPR. To ističe Inge Jekes, koja smatra da nekoliko čimbenika može utjecati na izbore građana na način da im bude teže donijeti odluku koja se u potpunosti temelji na njihovim dugoročnim željama, a ne samo na trenutnom stanju svijesti, piše dsr.dk.
POGLEDAJTE VIDEO: Slovenci glasali za legalizaciju marihuane i eutanazije. Što je s prizivom savjesti?
