Za bunker su, osim radnika koji su birani pažljivo i koji su morali potpisati Ugovor u šutnji, znala samo četiri zapovjednika po službenoj dužnosti, piše Klix.ba čiji je fotoreporter ušao u tajno sklonište. Izvana, vide se tri obične kuće, koje su zapravo maskirni dio.
Kada se prođe kroz hodnik prve kuće, otvara se troje teških metalnih vrata debljine 1,20 metara, iza kojih se nalazi tunel koji vodi do srca atomskog skloništa na dubini od 280 metara i dužine 202 metra. Tuneli povezuju maskirni dio s trećim dijelom objekta - atomskim skloništem, koje može izdržati nuklearni udar jačine 20 kilotona. Zidovi tunela su izrađeni ručno od drveta, a cijeli objekt osvjetljava 6.000 neonki.
Golema površina
Treći dio objekta je u obliku potkove i to je štićeni dio, jer se u njemu nalaze sistemi za zaštitu, protupožarni sistem, sistem za zaštitu od nuklearnog udara, klima... Podijeljen je na 12 blokova, a najznačajniji su blokovi 6 (komunikacije), 8 (Titov blok), 9 (klima), 10 (cisterne za naftu) i 11 (voda).
Bunker pokriva ukupno 6.854 m², ima više od 100 spavaonica s udobnim ležajevima, dvije velike konferencijske sale, pet operativnih centara s direktnim telefonskim vezama s predsjedništvima saveznih republika i kabelskom televizijom, dvije kuhinje, pet velikih toaleta, kripto centar, bolnicu s operacijskom salom... Unutar objekta se nalazi i veći broj prostorija za ukupno 21 sistem za održavanje. U njemu se nalaze dva spremnika s 50 tona nafte, dvije vrste klime, bazen sa 170 kubika vode, tekuća voda i tehnička iz prirodnog bunara koji se nalazi u planini. Svaki sistem ima alternativu u slučaju da prvi zakaže.
U slučaju atomskog rata smještaj za 350 'najvažnijih'
U slučaju opasnosti od nuklearnog udara bunker je bio spreman primiti 350 osoba iz najvišeg vojnog i političkog vrha bivše SFRJ, koji su tu mogli boraviti šest mjeseci bez ikakavog kontakta s vanjskim svijetom.
Iz bunkera postoji i prinudni izlaz koji nije ucrtan na mapi, a vodi na brdo iznad objekta visine 170 metara.
Inače, ovo je bio treći po značaju vojni objekt u bivšoj SFRJ (prvi je podzemni aerodrom Željava kod Bihaća, a drugi ratna luka Lora kod Splita). Izgradnja objekta trajala je 26 godina (1953.-1979.) a koštala je 4,6 milijardi dolara. Danas je ovaj bunker mjesto susreta umjetnika iz regije, Europe i svijeta, a inače o njemu brine pet vojnika BiH.
Fotografije iz bunkera možete pogledati ovdje.
