London je kratkoročno otkazao susret britanskog i grčkog premijera Kirijakosa Mitsotakisa i Rishija Sunaka jer britanski premijer ni u kom slučaju nije htio razgovarati o vraćanju partenonskih skulptura. To pokazuje koliko su tvrde pozicije Londona i Atene u ovoj staroj svađi. Čak se govori i o diplomatskom skandalu, piše Deutsche Welle.
Član britanskog kabineta Mark Harper opravdava otkazivanje sastanka time što je pozicija Londona nepromjenjiva: statue koje je britanski lord Elgin početkom 19. stoljeća skinuo s Partenona i prebacio u London u dogovoru s tadašnjim predstavnicima Osmanskog carstvom u okviru kojeg je bila i Grčka, ostaju u Britanskom muzeju kao dio stalne izložbe.
Grčka inzistira na vraćanju "Elginovih skulptura"
Kratkoročno otkazivanje susreta je razljutilo grčkog premijera Mitsotakisa i on je odbio ponuđeni susret sa zamjenikom premijera Oliverom Dowdenom.
Njemačka novinska agencija DPA ga citira: „Pozicija Grčke u vezi sa skulpturama iz Partenona je općepoznata. Nadao sam se da ću imati priliku o njoj raspravljati s britanskim kolegom, isto kao o međunarodnoj situaciji u Gazi, Ukrajini, o klimatskoj krizi, migraciji".
U nedjelju (26.11.) dan uoči otkazivanja susreta, Mitsotakis je najavio da će prilikom posjete Londonu inzistirati na povratku skulptura u Partenon.
„U Akropolskom muzeju, vrlo modernoj građevini koja je izgrađena baš u tu svrhu, one bi jednostavno izgledale bolje", rekao je Mitsotakis za BBC. Grčki premijer je posebno izazvao pažnju jednom usporedbom: Mitsotakis je rekao da bi dijeljenje umjetničkog predmeta bilo isto kao da se Mona Lisa, čuvena slika Leonarda da Vincija, rasječe na dva dijela, te da se jedan pokaže u Louvreu, a drugi u Britanskom muzeju. Istovremeno je naglasio da je Ateni stalo do partnerstva s Britanskim muzejom.
Šef nadzornog odbora tog muzeja George Osborne je prije toga otvoreno govorio o mogućnosti da se skulpture posude Ateni, pod uvjetom da se poslije izložbe vrate u London. Ali Sunak, kako kaže njegov glasnogovonik, ne želi da se dio friza Partenona vrati u Gčku ni na određeno vrijeme.
Vatikan je vratio fragmente Partenona
Partenon na atenskom brdu Akropoli je jedan od najpoznatijih očuvanih spomenika antičke Grčke. Skulpture iz friza su prvobitno krasilevanjski zid hrama starog 2500 godina. Zapravo, friz je prikaz najveće svetkovine koja se održavala u čast boginje Atene u antička vremena.
Manji dio friza se danas nalazi u Akropolskom muzeju u Ateni, a veći dio je u Britanskom muzeju u Londonu, dok su neki manji dijelovi u posjedu francuskih, talijanskih, austrijskih i njemačkih muzeja. Britanci smatraju da su legalno stekli 56 metara friza koji je dugačak ukupno 75 metara. Grčka smatra da je riječ o krađi. Spor traje već duže vrijeme.
„Ta tema je na dnevnom redu kulture u Velikoj Britaniji i naravno u Grčkoj više od 200 godina", rekao je u intervjuu za DW 2021. Alexander Herman, zamjenik direktora Instituta za umjetnost i pravo, te autor knjige „Restitucija: Povratak kulturnih artefakata".
U ožujku je Vatikan Ateni vratio neke fragmente friza iz Partenona.
Pravne prepreke za vraćanje?
Za razliku od Velike Britanije u nizu zemalja pa i u SAD povela se rasprava o restituciji. U Njemačkoj, kao i u Francuskoj, je vraćanje objekata koji su u zemlju dospjeli u vrijeme kolonijalizma velika kulturno-politička tema. Berlin je pokrenuo proces vraćanja Nigeriji umjetničkih predmeta iz kraljevske palače u Beninu.
Britanski muzej je izložen kritici jer je do sada odbio sve zahtijeve za restituciju. Međutim, to i nije tako jednostavno: Britanski muzej ne može vratiti umjetničke predmete i kada bi htio, jer ga u tome sprječava britanski zakon iz 1963. On sve muzejske predmete u britanskim muzejima definire kao „nacionalno nasljedstvo".
Glasnogovornik britanskog premijera Sunaka je u međuvremenu objasnio da ne postoje planovi za izmjenu zakona: „Naša pozicija u vezi s tim pitanjem nije se promijenila", rekao je on za medije još 2022. To sada pokazuje i otkazivanje susreta s Mitsotakisom.
Ipak, atmosfera polako mijenja čak i u Velikoj Britaniji se menja. Tako je i konzervativni list „Times", koji je do sada podržavao kurs britanske vlade, u utorak (28.11.) promijenio mišljenje. jedan uvodni članak je naslovlkjen sa: „Skulpture bi trebale biti u Ateni", a u tekstu se kaže da su te skulpture fundamentalne za kulturni identitet Grčke.
POGLEDAJTE VIDEO: Kralj Charles održao prvi govor
