Dok se svijet još bori s rješavanjem problema nastalih zbog kašnjenja isporuka cjepiva protiv koronavirusa, britanski su znanstvenici započeli s razvojem cjepiva druge generacije koja bi trebala prevenirati širenje zaraze i utjecati na nove sojeve. Rade na projektu sličnom cijepljenju protiv gripe. Doza bi se tako primala jednom godišnje, a sadržavala bi kombinaciju nekoliko cjepiva od kojih svako štiti od različitih sojeva koronavirusa, piše Guardian.
"Nema naznaka kako bilo koja od novih varijanti uzrokuje ozbiljniju bolest od prvotnog virusa. Međutim, postoje dokazi da bi neki od tih sojeva mogli biti bolji u inficiranju i stoga se proširiti u populaciji koja već ima razvijen djelomični imunitet nakon prirodne infekcije ili cijepljenja", rekao je virolog Sveučilišta u Nottinghamu, Jonathan Ball.
Jedno od mogućih rješenja je cjepivo koje bi utjecalo na protein šiljka, ali i na N protein. "Nadamo se kako će ovo rezultirati mnogo širim odgovorom imunološkog sustava i tako pružiti znatno bolji imunitet. I s obzirom na to što do sada znamo o pojavi sojeva virusa, to bi nam moglo pomoći u jačanju zaštite od bolesti", dodao je Ball.
Mjerenje antitijela u slini
Novo se cjepivo već proizvodi, a uskoro bi mogla krenuti i klinička ispitivanja. Naime, plazmid koji čini osnovu cjepiva već je korišten u drugim medicinskim tretmanima, a pacijenti su na njih dobro reagirali. No, to nije jedino cjepivo u razvoju. Tim znanstvenika sa Sveučilišta u Bristolu razvija supstancu koja bi mogla potaknuti proizvodnju antitijela u nosu i grlu.
"To je put kojim virus inficira osobu, što znači da ako posebno ciljate na stvaranje antitijela u sluznicama gornjih dišnih puteva, mogli biste pomoći u blokiranju virusa da nekoga zarazi ili da se prenese dalje. U osnovi biste stvorili antivirusni ekvivalent vojnicima plavih kaciga Ujedinjenih naroda koji kontroliraju ratne zone i sprječavaju invazije", slikovito je objasnio profesor pedijatrije na Medicinskom fakultetu u Bristolu, Adam Finn.
Kako bi stvorili takvo cjepivo, počeli su mjeriti razinu antitijela u slini ljudi koji su primili razna cjepiva. "Uspoređujući jačinu ovih imunoloških reakcija, moći ćemo predvidjeti koliko su dobri u sprječavanju transmisije. Nakon toga, mogli bismo identificirati cjepiva koja najbolje mogu zaustaviti širenje virusa s jedne osobe na drugu, za razliku od sadašnjih cjepiva koja se prvenstveno procjenjuju s obzirom na to koliko dobro sprječavaju razvoj simptoma bolesti", rekao je Finn.
Daleko od kraja
Stručnjaci sami ističu kako su u proteklih godinu dana napravljena ogromna dostignuća, ali dodaju kako su u borbi protiv pandemije još uvijek daleko od kraja. Velika Britanija je dosad cijepila trećinu odrasle populacije, a premijer Boris Johnson najavio je kako će svi odrasli biti procijepljeni s najmanje jednom dozom do kraja srpnja.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.