Bogate države suočavaju se sa sve većim pritiskom da podijele, odnosno preusmjere zalihe cjepiva protiv koronavirusa u područja i zemlje s nižim prihodima, a nova analiza koju je provela londonska znanstveno analitička tvrtka Airfinity ukazuje na to da će im do kraja godine vjerojatno biti na raspolaganju oko 1,2 milijarde dodatnih doza. Tvrtka ističe da dio zaliha mogu podijeliti, a da pritom ne ugroze vlastite kampanje cijepljenja.
Golema nejednakost u opskrbi
Zapadne zemlje i Japan trenutačno zajedno raspolažu s otprilike 500 milijuna doza cjepiva protiv koronavirusa koje se mogu odmah preraspodijeliti u siromašnije nacije, a do kraja 2021. taj će se višak zaliha povećati na 1,2 milijarde, pokazala je analiza Airfinityja o globalnoj upotrebi i opskrbi cjepivima, a prenose svjetski mediji.
Količina cjepiva koju posjeduju bogate zemlje mogla bi odmah riješiti golemu nejednakost u opskrbi: po podacima programa 'Our World in Data' Sveučilišta u Oxfordu procjenjuje se da je do 2. rujna samo 1,8 posto stanovništva u zemljama s niskim prihodima primilo barem jednu dozu. U zemljama s visokim prihodima taj udio iznosi čak 64 posto.
"Svijet je dosegao prekretnicu u pogledu dostupnosti i proizvodnje cjepiva. Za velike zapadne zemlje izazov više nije ponuda, već potražnja. Globalni lanac opskrbe uspješno povećava proizvodnju, a naša detaljna prognoza pokazuje da zemlje s visokim prihodima mogu imati povjerenja u to da stiže dovoljno cjepiva, što bi trebalo smanjiti potrebu za gomilanjem zaliha", rekao je suosnivač i izvršni direktor Airfinityja, Rasmus Bech Hansen.
“Način na koji se cjepivo distribuira, kamo odlazi i preprodaje li se ili se donira, na kraju je politička odluka. Mislim da ove brojke pokazuju da imamo globalno bolje temelje za donošenje važnih odluka o raspodjeli i da možemo izbjeći 'nepotrebno bacanje' određene količine doza", dodao je Hansen.
Od obećanog, isporučeno manje od 15 posto
Osim što pridonose pogoršanju društveno ekonomske nejednakosti između sjevera i juga, ove bi razlike mogle utjecati i na pandemiju. Naime, stručnjaci smatraju da postoji daljnji rizik od mutacije Sars-CoVa-2, nastavi li se virus širiti među ranjivom populacijom.
Sjedinjene Američke Države, europske i ostale nacije, mogle bi zadovoljiti vlastite potrebe, cijepiti oko 80 posto svoje populacije starije od 12 godina i nastaviti s planiranjem programa treće 'booster' doze. I nakon toga bi im ostala velika količina cjepiva za svjetsku preraspodjelu, ističe Airfinity.
"Trebamo se hitno angažirati na globalnom izračunavanju potreba", smatra Fatima Hassan, utemeljiteljica i direktorica Inicijative za zdravstvenu pravdu, neprofitne organizacije iz Cape Towna. "Moramo preusmjeriti doze onima kojima je potrebno i otvoriti sve ugovore."
Nakon neovisnog preispitivanja međunarodnog odgovora na koronavirus ranije ove godine, zemlje s visokim prihodima pozvane su da do sredine 2022. godine dostave više od 2 milijarde doza siromašnijim regijama.
Airfinity je ustanovio da je od više od milijardu doza, koliko su obećale zemlje članice G7 i EU-a, dosad isporučeno manje od 15 posto.
Bech Hansen smatra da se na ovo pitanje često gleda kao na izbor između nastavka kampanje za jamčenje treće doze kod kuće ili preraspodjele doza u inozemstvo, no kaže i kako je to lažna dilema jer se može realizirati i jedno i drugo.
Ističe kako globalna proizvodnja neprestano raste te smatra da je neki značajniji poremećaj u proizvodnji vrlo malo vjerojatan.
Airfinity procjenjuje da bi proizvodnja do kraja godine mogla prijeći 12 milijarda doza, uključujući i kineska cjepiva, što je više od otprilike 11 milijarda potrebnih za cijepljenje stanovnika cijeloga svijeta.
"Proizvođači trenutačno proizvode 1,5 milijardi doza mjesečno, a očekuje se i porast proizvodnje", stoji u procjeni londonske tvrtke.
Uzmu li se u obzir doze cjepiva proizvedene u Kini koje je odobrila Svjetska zdravstvena organizacija, broj raspoloživih doza za donacije raste na 1,6 milijarda do kraja ove godine.
To konkretno znači da je spomenuti broj doza cjepiva dovoljan za potpuno cijepljenje više od 70 posto stanovnika podsaharske Afrike, gdje je trenutačno cijepljeno manje od 3 posto ljudi.
Po zadnjim podacima Unicefa od 20 kolovoza, ova je regija dosad primila samo 60 milijuna doza cjepiva protiv covida.
