Bjelorusija, "posljednja europska diktatura" na čijem je čelu Alexandar Lukašenko, jedna je od najrepresivnijih zemalja Zapada. Civilno društvo je strogo kontrolirano, sloboda govora se ne ohrabruje, javne kritike režima nisu dopuštene.
No, ove je veljače vlast otišla predaleko. Tisuće ljudi izašlo je na ulice glavnog grada Minska, kako bi prosvjedovalo protiv poreza za nezaposlene. "Zakon protiv društvenih parazita" tražio je od ljudi koji rade manje od 183 dana na godinu, da plaćaju državi 250 dolara godišnje, s time da je početkom 2017. prosječna mjesečna plaća u državi bila 380 dolara, piše Washington post.
PROČITAJTE JOŠ:
>> Srbija ponovno jača naoružanje: Bjelorusija joj poklanja MiG-ove i protuzračni sustav BUK
Prema službenim podacima, u državi od 10 milijuna ljudi živi oko 470.000 osoba koje bi zahvatila ta mjera.
Lukašenko povukao mjeru
Pozitivno u ovoj priči je što su prosvjedi polučili rezultate. Iako od ove mjere nije potpuno odustao, Lukašenko je najavio da zakon neće stupiti na snagu ove godine. Također, oni koji su svotu već uplatili dobit će povrat novca ukoliko nađu posao ove godine.
Ovaj zakon iz 2015. godine podsjeća na one iz Sovjetskog doba, i tadašnjeg pritiska na nezaposlene koji su potkopavali sliku države kao "raja za radnike".
Iz ove su mjere izuzeti "službeno nezaposleni" koji se moraju prijaviti na državni zavod za zapošljavanje i nakon toga obavljati društveno koristan rad za deset dolara mjesečno. Oni koji odbiju platiti ovaj porez, trebali bi dobiti kaznu i mogli bi provesti i dva tjedna u zatvoru.
"Izraz ekonomske represije i kazna za samostalnost radnika"
Iako je Lukašenko objasnio kako je ovim zakonom samo želio postići da ljudi "plate svoj dio" kritičari su utvrdili da se radi o ekonomskoj represiji. Većina stanovnika Bjelorusije radi za državne tvrtke ili za vladu, tako da se nalaze izravno pod Lukašenkovom kontrolom, objašnjava Washington post.
Ugovore moraju nanovo potpisati svake godine, što daje mogućnost poslodavcima da utječu i na politiko djelovanje svojih radnika. Pri tome im ne moraju jasno prijetiti, jer i sama mogućnost da im se ugovor ne produži predstavlja dovoljnu prijetnju.
Iako je taj princip dosta dobro funkcionirao dugo vremena, Bjelorusija je protekle dvije godine u financijskoj krizi, zbog pada cijena nafte i gospodarske krize Rusije, najvažnijeg trgovačkog partnera zemlje. Dok je 2014. zemlje prosječni stanovnik Bjelorusije zarađiavo oko 7 500 dolara godišnje, sada zarađuje koje 4 000 dolara. Zbog toga su mnogi počeli obavljati samostalne djelatnosti poput prevođenja, pisanja, programiranja. Ovaj je porez ciljao upravo te pojedince, te je predstavljao kaznu za njihovu samostalnost.
