Bivšem predsjedniku katalonske vlade Carlesu Puigdemontu je umro otac, no on ne može iz Belgije doći na pogreb u rodno katalonsko mjesto Amer jer je u Španjolskoj optužen za organiziranje zabranjenog referenduma o neovisnosti Katalonije.
Xavier Puigdemont umro je u 91. godini u Ameru, mjestu s 2.250 stanovnika pored grada Girone, gdje je gotovo do smrti radio u obiteljskoj slastičarnici “Puigdemont”. Posljednjih mjeseci mu se zdravlje pogoršalo, a u rujnu je bio primljen u bolnicu kako bi bio operiran.
Raspisan novi europski uhidbeni nalog
Carles Puigdemont, koji je nakon organiziranja referenduma i proglašenja republike Katalonije u listopadu 2017. otišao u Belgiju, prije tjedan dana je u razgovoru za britanske novine The Times rekao kako strahuje da više neće vidjeti svoje roditelje.
“Moja supruga i kćeri žive gotovo tisuću kilometara daleko. Sumnjam da ću vidjeti žive svoje roditelje”, rekao je 50-godišnji Puigdemont.
Sudac Vrhovnog suda u Madridu Pablo Llarena raspisao je prije tri tjedna novi europski uhidbeni nalog za Puigdemonta nakon što je dvanaestero njegovih suradnika osuđeno u Španjolskoj zbog organiziranjareferenduma koji je bio zabranio Ustavni sud. Devetero dužnosnika osuđeno je na zatvorske kazne od 9 do 13 godina.
Belgija bi 16. prosinca trebala odlučiti hoće li Puigdemonta izručiti Španjolskoj. On se tome protivi i tvrdi da ne bi ondje imao pošteno suđenje jer se radi o "političkom postupku”.
Nakon što je doznao za vijest o smrti oca na Twitteru je napisao: “Moja majka, moje sestre i moja braća uvijek ćemo ga se sjećati kao neizmjerno dobrog čovjeka i vjernog temeljnim kršćanskim vrijednostima”. Carles Puigdemont ima sedmero braće i sestara.
Vijest je objavljena uoči početka jednog skupa njegove stranke Zajedno za Kataloniju (JxCat) u Gironi, uporištu zagovornika neovisnosti, uoči nedjeljnih parlamentarnih izbora u Španjolskoj. Puigdemont je trebao sudjelovati videovezom iz Bruxellesa, no to je otkazao.
Umjesto toga održana je minuta šutnje, a prva osoba s kandidacijske liste Laura Borrás pročitala je stihove poeme “Tišina mrtvih” katalonskog pjesnika Joana Vinyolija. “Sin ne može biti uz oca na posljednjem oproštaju”, izjavila je Borrás dodavši da to “izaziva tugu, ali i bijes”.
Predsjednik katalonske vlade Quim Torra, koji je na funkciji zamijenio Puigdemonta, poručio je preko Twittera: “Tuga zbog smrti oca još je dublja zbog nepravde egzila i prisilne udaljenosti. Izražavamo ti sućut raširenih ruku čitavog naroda koji vas voli. Počivaj u miru”.
Sánchez očekuje izručenje Puigdemonta
Ranije ovoga tjedna španjolski premijer Pedro Sánchez poručio je kako očekuje izručenje Puigdemonta, kako bi mu se sudilo u Španjolskoj, za poticanje na ustanak i nezakonito korištenje javnognovca za organiziranje referenduma protivnog španjolskom ustavu.
"Nitko nije iznad zakona. Puigdemont je bjegunac od pravosuđa. Radit ćemo kako bi mu španjolski pravosudnisustav, sa svim svojim garancijama, mogao nepristrano suditi. Državno odvjetništvo ima podršku vlade u obrani zakona i javnog interesa“, istaknuo je Sánchez.
Puigdemont je odgovorio preko Twittera: "Opet je pogriješio. Nisam nikakav bjegunac od pravosuđa. U rukama sam belgijskog pravosuđa koje me je pustilo na slobodu bez plaćanja jamčevine i koje treba riješiti moj slučaj“.
Puigdemont je jedan od četiri bivša dužnosnika čije izručenje traži Španjolska od Belgije i Škotske. Španjolski Vrhovni sud ranije je poručio da ustav ne dopušta referendum, a tisuće zagovornika neovisnosti prosvjeduju protiv osuđujućih presuda i traže oslobađanje zatvorenih dužnosnika.
Puigdemont iz belgijskog mjesta Waterloo, udaljenog 20 kilometara od Bruxellesa, vodi međunarodnu kampanju za nezavisnost Katalonije, autonomne pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika na sjeveroistoku Španjolske. Zagovornici neovisnosti pozivaju se na vlastiti katalonski identitet, no dio stanovništva želi ostati unutar Španjolske.
Katalonija od 1978. godine ima svoju vladu, parlament, policiju, škole i bolnice, a katalonski jezik je služben u tamošnjim institucijama. Središnja španjolska vlada u Madridu upravlja vanjskom, obrambenom i fiskalnom politikom.
