Tijekom pandemije koronavirusa Švedska je došla pod paljbu kritika cijelog svijeta zbog najmanje restriktivnih epidemioloških mjera. U toj skandinavskoj državi život se odvijao gotovo normalno, bez posebnih restrikcija pa su oči svih bile uprte upravo u njih s pitanjem - hoće li im upaliti i je li to dobra strategija borbe protiv virusa?

Po svemu sudeći, nije bila. Annika Linde (72), bivša glavna švedska epidemiologinja, osam godina je radila na tom mjestu. Kao nekadašnja epidemiologinja u toj zemlji, dr. Linde je upoznata s onim što se u Švedskoj za vrijeme epidemije koronavirusa događa. Guardian piše kako je Linde odlučila progovoriti o kontroverznoj strategiji Švedske u borbi s infekcijom Covid-19 pa je rekla da sada vjeruje da su vlasti trebale uvesti stroža ograničenja u ranim fazama pandemije kako bi virus stavili pod kontrolu.

Inače, "opuštena" Švedska trenutno ima 3.992 preminulih od koronavirusa.

Epidemiologinja koja se predomislila: 'Trebali smo postupiti drukčije...'

Linde se kroz svoj rad od 2005. do 2013. kao glavni državni epidemiolog, nagledala razno raznih zaraza pa je tako kroz godine vidjela kako je izgledao švedski odgovor na svinjsku gripu i SARS. Do sada, dr. Linde je izražavala potporu svojoj zemlji na čelu sa svojim nasljednikom, epidemiologom Andersom Tegnellom.

Međutim, Linde je sada postala prva članica neke švedske zdravstvene ustanove koja se javno predomislila oko švedskog "labavog" pristupa borbi protiv opasnog, i znanstvenicima još uvijek nepoznatog virusa. Kako kaže, predomislila se zbog velikog broja smrtnih slučajeva u Švedskoj, osobito kada se broj usporedi s Danskom, Finskom i Norveškom.

"Trebali smo postupiti drukčije, mislim da nam je trebalo više vremena za pripremljenost. Da smo karantenu u državi napravili vrlo rano mogli bismo se za to vrijeme trajanja izolacije uvjeriti da imamo ono što je potrebno za zaštitu ranjivih", kazala je dr. Linde koja je za vrijeme ove epidemije samo promatrač.

'OTPUŠTENE SMO, PRODALE SMO NAMJEŠTAJ I SPAVAMO NA PODU': Hrvatice opisale torturu u Švedskoj, ljuti ih odgovor veleposlanstva

Broj smrtnih slučajeva u Švedskoj bi ovog vikenda mogao prijeći 4.000

Proteklog tjedna, Švedska je čak dva dana imala najveću smrtnost po glavi stanovnika od koronavirusa i to na sedmodnevnom trajnom prosjeku. Kako piše Guardian, ukupan broj smrtnih slučajeva u Švedskoj bi ovog vikenda trebao prijeći brojku od 4.000.

Stopa smrtnosti po glavi stanovnika u Danskoj, Finskoj i Norveškoj, koje su uvele strože epidemiološke mjere, sada je četiri, sedam i devet puta niža od smrtnosti od korone u Švedskoj. Labave švedske mjere ostavile su otvorene srednje škole, kafiće, restorane, trgovačke centre i teretane. Bilo je omogućeno okupljanje do 50 osoba te se švedski stil obrane od korone oslanjao na društvenu odgovornost i zdrav razum.

Zaštita starijih i rizičnih skupina u Švedskoj nije uspjela

Linde je rekla da je u početku dijelila razmišljanje na kojem se temelji Švedski pristup. "Osnovna percepcija bila je, mislim, da ćete prije ili kasnije, bez obzira na to što radite, zaraziti cijelo stanovništvo", rekla je. "Pa kad je Anders Tegnell rekao 'obložit ćemo krivulju i zaštititi ranjive', pomislio sam da ćemo nakon nekog vremena postići imunitet krda. To bi mogla biti dobra strategija. Nisam bila toliko kritična."

Od tada su mnoge države pokazale da je moguće dramatično smanjiti učestalost zaraze koronavirusom i pandemiju, ili barem privremenu virus staviti pod kontrolu. Istovremeno, drugi dio švedske strategije koja počiva na zaštiti starijih osoba i rizičnih skupina, nije uspio. Epidemiologinja Linde je kao 72-godišnjakinja provela više od dva mjeseca u poluizolaciji.

"Imali smo san zaštititi starije osobe, no to je imalo jako malo osnove u stvarnosti", komentirala je Linde.

'Korona se previše uspoređivala s gripom pa nas je natjerala da napravimo pogrešne pretpostavke'

Političari, mediji i javnost u Švedskoj i dalje u velikoj mjeri podržavaju javnozdravstvenu agenciju koja se bavi pandemijom, s izuzetkom male skupine znanstvenika i istraživača. Kritike bivše glavne epidemiologinje prvo su objavljene u intervjuu časopisa Dagens Nyheter, ujedno su prve kritike od nekog člana iz javnog zdravstvenog sustava.

Tegnell je u intervjuu koji će danas biti emitiran na švedskom nacionalnom radiju priznao da je zemlja u "strašnoj situaciji", ali odbacio je ideju da bi karantena mogla pomoći. Linde kaže kako je Tegnell kriv što je visoka stopa zaraze u švedskim domovima za starije osobe. Linde neuspjeh švedskog pristupa pripisuje nespremnosti javne zdravstvene agencije da koronavirusu prilagodi unaprijed pripremljenu strategiju. Ta strategija se temelji na iskustu pandemije gripe, poput španjolske i svinjske gripe.

"Činjenica da se korona uspoređivala s epidemijama gripa u početku nas je mogla natjerati da napravimo pogrešne pretpostavke. Mogli bismo imati i drugi razvoj događaja da smo, primjerice, bili svjesniji rizika od širenja asimptomatskih pojedinaca", zaključila je dr. Linde.

Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.