U Bosni i Hercegovini su birači najviše povjerenja iskazali strankama koje su vladale ratnih devedesetih godina. Prema mišljenju analitičara, pad dvije socijaldemokratske stranke u BiH, SNSD-a Milorada Dodika i SDP-a BiH Zlatka Lagumdžije, predstavlja revolt građana željnih promjena. SNSD je izgubio čak 27 čelnih pozicija gradova i općina u RS-u. SDA je, pak, zabilježio bolji rezultat u odnosu na SDP BiH.
"U Republici Srpskoj se vjerojatno radi o početku kraja SNSD-a, ako to nije preoptimistično reći, u svakom slučaju ugrožen je njegov monopol. U Federaciji je ovim i definitivno socijaldemokracija lažnog tipa dovedena u pitanje", prokometirao je za Deutschewelle mostarski profesor Mile Lasić dodajući da su pobjedu odnijele narodne stranke.
Više računa o potrebama građana
Profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Enver Kazaz kaže da je SDP BiH pao zbog "liderokratske" vlasti, a SNSD zbog dugotrajne vladavine ali i taktičke greške uvođenja SDS-a na državni nivo. Razlog dobrog rezultata SDS-a i SDA je što su se te stranke, kaže Kazaz, liberalizirale. Ako je suditi po rezultatima izbora, vlast će ubuduće morati više voditi računa o potrebama građana, upravo zbog mogućnosti kažnjavanja na izborima.
Politički analitičar Đorđe Tomić kaže da se ta kazna i nezadovoljstvo na ovim izborima vidjela na odazivu birača, koji je veći u odnosu na prethodne izbore. Prema njegovom mišljenju, veća izlaznost je reakcija na loše stanje. Pobjednici ovih lokalnih izbora su SDA, SDS i HDZ BiH dok su najveći gubitnici SNSD i SDP BiH, pa se pojedini stručnjaci usuđuju reći da se radi o povratku na devedesete.