Beogradski Viši sud u četvrtak je uz veliki pljesak nazočnih u sudnici rehabilitirao četničkog vođu iz Drugoga svjetskog rata Dragoljuba Dražu Mihailovića, na što je iz Hrvatske poručeno da se radi o povijesnom revizionizmu i da je Mihailović bio i ostao zločinac.
Viši sud u Beogradu usvojio je zahtjev za rehabilitacijom vođe četničkog pokreta u Drugom svjetskom ratu Dragoljuba Draže Mihailovića, poništio presudu suda FNRJ kojom je Mihailović u srpnju 1946. godine osuđen na smrt i vratio mu građanska prava. Odluka suda je konačna.
Mihailović je 1946. osuđen na smrt zbog izdaje, suradnje s fašističkim okupatorima i ratnih zločina, a dva dana kasnije strijeljan i tajno pokopan.
Zahtjev za rehabilitacijom podnijeli su njegov unuk Vojislav Mihailović, profesori s beogradskog pravnog fakulteta Smilja Avramov i Kosta Čavoški i nekoliko udruga.
U nedostatku drugih dokaza o Mihailovićevoj smrti, u postupku Prvog osnovnog suda u Beogradu 2013. godine kao datum smrti Mihailovića određen je 17. srpnja 1946. godine, pošto je sud utvrdio da je tog datuma strijeljan.
Po Draži se mogu zvati škole i klubovi
"Dragoljub Mihailović smatra se neosuđivanim", priopćio je u četvrtak u prepunoj sudnici Višeg suda u Beogradu sudac Aleksandar Trešnjev, što je popraćeno pljeskom većine u publici u kojoj su, među ostalim, bili i bivši prijestolonasljednik Aleksandar Karađorđević, vođa Srpske radikalne stranke i haaški optuženik Vojislav Šešelj, savjetnik srbijanskog predsjednika Oliver Antić, sljedbenici Ravnogorskog pokreta i desničarskih organizacija, ali i predstavnici nevladine udruge Žene u crnom.
Sud tvrdi da je presuda 1946. donesena u protuzakonitom procesu "iz političkih i ideoloških razloga".
Prema obrazloženju odluke, osporena presuda Vrhovnog suda nekadašnje FNRJ, u dijelu koji se odnosi na Mihailovića, proglašena je ništavom pa time i sve njezine pravne posljedice, uključujući i one o oduzimanju imovine i građanskih prava.
Unatoč velikom zanimanju medija, ekskluzivno pravo snimanja objave odluke Višeg suda imale su samo agencija Tanjug i Radio-televizija Srbije, a ispred Palače pravde okupilo se nekoliko stotina pristaša četničkog pokreta, desničarskih udruga i organizacija.
Današnja odluka, po ocjenama pravnih stručnjaka, omogućuje obitelji Mihailović povrat svih građanskih prava i daje im pravo na odštetu, stvara uvjete da se u Srbiji i službeno uvaže dva priznata antifašistička pokreta u Drugom svjetskom ratu, te da ulice, škole, sportski klubovi i druge ustanove mogu nositi ime Dragoljuba Mihailovića.
Bio i ostao zločinac
Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović poručila je u četvrtak kako je iznimno neugodno iznenađena odlukom o rehabilitaciji četničkog vođe u Drugom svjetskom ratu i ratnog zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića, te naglasila kako osuđuje svaki pokušaj povijesnog revizionizma. Presuda beogradskog suda, istaknula je, ne može izbrisati zlodjela četničkog pokreta počinjena u suradnji s nacistima i fašistima tijekom Drugog svjetskog rata, koja su svim narodima na ovim prostorima donijela velike patnje i stradanja.
"Ostaje i činjenica kako je taj pokret doživio svoj potpuni poraz u Drugom svjetskom ratu, ali i prije 20 godina u agresiji na Hrvatsku", poručila je Grabar Kitarović.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić u četvrtak je izjavio da je "apsolutno zgrožen" odlukom beogradskog suda o rehabilitaciji četničkog vođe Dragoljuba Draže Mihailovića, dodajući da je to silno velika pogreška kao što bi to bila rehabilitacija (Adolfa) Hitlera, (Benita) Mussolinija ili (Ante) Pavelića.
"Za nas je Draža Mihailović bio zločinac i ostao je zločinac. Bio je fašist i točka", rekao je Miljenić dodajući da na Srbiji ostaje hoće li graditi budućnost na temelju antifašizma kao cijela Europa ili će je graditi na temelju nečeg drugog.
Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić kazao je da je razočaran odlukom beogradskog suda. "Pobjedu u Drugom svjetskom ratu u antifašističkoj koaliciji su odnijeli partizani predvođeni Titom i tko god misli da može nekom presudom postići nešto drugo grdno se vara", kazao je Ostojić.
Neovisno o odluci beogradskog suda Hrvatska i dalje drži da je četnički vođa Draža Mihailović bio ratni zločinac, priopćeno je u četvrtak iz ministarstva vanjskih i europskih poslova. Viši sud u Beogradu u četvrtak je usvojio zahtjev za rehabilitacijom četničkog vođe u Drugom svjetskom ratu i ratnog zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. Ta odluka "ne mijenja hrvatski stav da je on ratni zločinac i zapovjednik kolaboracionističke vojske poražene u Drugome svjetskom ratu", priopćeno je iz MVEP-a.
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Tomislav Karamarko ocijenio je u četvrtak da je presuda Vrhovnog suda u Beogradu kojom je rehabilitiran četnički vođa Draža Mihajlović loša stvar koja može utjecati na odnose dviju zemalja. To nije dobro, četnički pokret ostavio je krvav trag u Hrvatskoj i to će sigurno utjecati na odnose dviju zemalja, rekao je Karamarko.
Saborski zastupnik i potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac u četvrtak je izjavio kako, kao antifašist i sljedbenik partizanskog pokreta, nema razumijevanja za odluku beogradskog Višeg suda, koji je usvojio zahtjev za rehabilitacijom četničkog vođe u Drugom svjetskom ratu i ratnog zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića.
U Saboru su predstavnici svih stranaka bili jednoglasni u ocjeni da je odluka o Mihailovićevoj rehabilitaciji skandalozna.
Prekrajanje povijesti
Pojedini beogradski mediji današnju odluku suda ocjenjuju "povijesnom", dok Savez uduga boraca narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR) oštro osuđuje rehabilitaciju četničkog zapovjednika, uz ocjenu da to predstavlja "prekrajanje istine" i "stavljanje soli na svježu ranu'' te "prst u oko našim sadašnjim susjedima".
"U isto vrijeme, izbrisan je povijesno neporeciv doprinos Srbije u slamanju fašizma i nenadmašna pobjeda antihitlerovske koalicije, čiji su dostojan suborac bile jedinice narodne partizanske vojske", priopćio je SUBNOR.
Ocjena ove organizacije je i da rehabilitiranje čelnika pokreta, koji je činio teške zločine tijekom Drugog svjetskog rata, "predstavlja i novu odmazdu nad stotinama tisuća žrtava i njihovih potomaka". Ističe se također da nikome na svijetu nije palo na pamet rehabilitirati suradnike nacista, a kao primjere navode Quislinga u Norveškoj ili Petaina u Francuskoj.
Iz Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske u četvrtak su izrazili najenergičniji prosvjed i zgražanje prema odluci Višeg suda u Beogradu, koji je rehabilitirao vođu četničkog pokreta Dražu Mihailovića i poništio presudu od 17. srpnja 1946. kad je osuđen na smrt strijeljanjem.
"Odluka Višeg suda u Beogradu ulazi u red sramnih poteza i pokušaja revizije povjesti, koji ponovo vrijeđaju žrtve pobijene i uništene od strane četničkog pokreta. Ona također blati borbu svih jugoslavenskih naroda protiv fašizma i nacizma, kao i njhov ukupni doprinos pobjedi koju su ostvarile snage demokracije nad snagama mraka", navodi iz SABA RH u priopćenju.
Odluku Višeg suda u Beogradu o rehabilitaciji četničkog vođe Draže Mihajlovića komentirali su za Hinu povjesničari Slavko Goldstein, Mario Jareb i Tvrtko Jakovina ustvrdivši da će ona negativno utjecati na odnose Srbije s Hrvatskom i BiH, u kojima su četnici za vrijeme Drugog svjetkog rata počinili brojne zločine.
Prema istraživanjima demografa Vladimira Žerjavića, četnici su tijekom rata minimalno pobili, mahom klanjem, 33.000 muslimana i 32.000 Hrvata. Bosansko-hercegovački istraživači tvrde, međutim, da su Dražini sljedbenici likvidirali oko 100.000 muslimanskih civila, uglavnom žena, djece i staraca, od čega je za polovicu moguće utvrditi i imena.
Neki od tih pokolja, poput onih u Foči, Goraždu, Vlasenici, Rogatici, Višegradu i Pljevljima, s tisućama ubijenih koji većinom nisu ni pružali otpor, pripadali su u najstrašnije epizode jugoslavenske ratne povijesti.
Hrvati su, pak, najteže stradavali u istočnoj Hercegovini i zapadnoj Bosni, kao i područjima između Srba i Drvara, pokazuju Žerjavićeva istraživanja.
