Ako u nedjelju gradonačelnik Zagreba doista postane Tomislav Tomašević, kako mu predviđaju ankete, neće to biti prvi put da vlast u nekom europskom gradu preuzmu aktivisti ili oporbenjaci ili mladi zeleni.
U Barceloni je već 5,5 godina na vlasti Ada Colau, koja se posvetila smanjenju prometa automobilima, gradnji biciklističkih staza, iskorištavanju praznih prostora, ali i ograničavanju podivljalih cijena najma. S druge strane, antisistemska vlast u Rimu nije bila uspješna: grad je pun smeća i problema.
Barcelona
U prijestolnici Katalonije inspiraciju pronalaze mnogi, pronašao ju je i favorit za preuzimanje Zagreba. "Politički uzor gradonačelnica Barcelone Ada Colau. Ona je isto krenula kao aktivistica i sada već drugi mandat vodi Barcelonu", kazao je u travnju kandidat za gradonačelnika Zagreba iz Možemo! Tomislav Tomašević.
Aktivistica je karijeru počela sprječavanjem deložacija, a onda 2015. ponudila platformu baziranu na borbi protiv korupcije, transparentnosti i rješavanju konkretnih problema - i postala prva žena na čelu Barcelone. Uvela je superblokove – gradske otoke od više blokova unutar kojih auti ne smiju. Pješačke zone širile su se brže no igdje, prije neki dan na svom je Facebooku objavila jedan od blokova, prije i poslije. A radi i na stanogradnji.
"Upravo pokušavamo izgraditi znatno više javnih stanova nego što ih je izgrađeno u proteklih 40 godina, ali to još uvijek nije dovoljno. Vrlo smo jasni da također moramo intervenirati na privatno tržište", kazala je gradonačelnica Barcelone Ada Colau u siječnju ove godine.
Plan joj je provesti "zelenu revoluciju", da blokova bez auta bude na desetke, pa i stotine. Ocjenu njezinih šest godina na čelu grada dali su nam Nijemac i Hrvatica, par koji na La Rambli živi godinama.
"2015. glasao sam za Adu Colau. Bilo mi je dosta političara koji su upravljali Barcelonom prije, jer to je bio prilično korumpirani sustav. Ona djeluje ekološki, vrlo socijalno, željela je sniziti visoke cijene najma u Barceloni. U mnogim stvarima radila je dobar posao, ali grad je postao nesigurniji. Stope kriminala su porasle, to je postao najveći problem", kaže stanovnik Barcelone Sandro Koch.
"Ada Colau svakako je donijela vrlo dobre promjene, prvenstveno za žene, za obitelji koji imaju više djece, za samohrane majke i za obitelji koje trebaju novac. I tu se sad vodi dilema, koliko ljudima treba pomoći, odnosno treba li ljudima pružiti jedan prst, kako bi oni uzeli cijelu ruku", kaže stanovnica Barcelone Mirta Kišak Koch.
Rim
Godinu kasnije od Ade Colau, Virginia Raggi postala je prva gradonačelnica Rima. Kandidatkinja antiestablišmentskog Pokreta 5 zvjezdica, izabrana je na populističkoj platformi borbe protiv ustaljenih političkih opcija, najavljujući rezanje troškova i oštru borbu protiv mafije u gradu pred bankrotom. Kolega Inoslav Bešker, stanovnik Rima već 32 godine, kaže kako ne da nije riješila, nego nije ni načela niti jedan od gradskih problema.
"Recimo, stabla koja padaju po glavi stanovnika, kanalizaciju koja plavi, zakrčenost gradskih prometnica koja je užasan problem, zastarjelost, neadekvatnost, prezaduženost gradskog prijevoza, odvoz i eliminaciju smeća i tako dalje. Znate, lako je držati mitinge, dijeliti fotelje i prodavati pamet. Međutim, treba znati okupiti nekakvu ekipu za vođenje sklerotičnog velegrada koji ima 2800 godina i koji neke od tih problema vuče još od svog osnutka", kaže komentator Jutarnjeg lista iz Rima Inoslav Bešker.
Budimpešta i Prag
Colau i Raggi nisu jedine nove političke snage na čelu velikih gradova. Zeleno-lijevi Gergelj Koračonj vodi i ozelenjava Budimpeštu i prkosi premijeru Orbanu. A Prag vodi jedan pirat - Zdeněk Hřib iz Piratske stranke zalaže se za direktnu demokraciju i zelenu obnovu.
"Započela je gradnja metroa D, promovirana je obnova Vaclavskog trga s tramvajima, stvoren je koncept održavanja i popravaka praških mostova i novih parkirališta, 2019. u Pragu je posađeno više od 300 tisuća stabala", kaže stanovnica Praga Jana Krasna.
Francuska
U Francuskoj su, pak, zbog zelenog radikalizma neki gradonačelnici napadani, onaj u Bordeauxu zabranio je božićno drvce, a čelnik Lyona je za ni manje ni više nego Tour De France rekao da zagađuje okoliš. Kako stvari stoje, zeleniji bi mogao postati i Zagreb i, kao i sve više europskih gradova, izvan kontrole starih etabliranih stranaka.