Kronologija važnijih događaja vezanih uz potpisivanje Sporazuma o arbitraži Hrvatske i Slovenije

• 4. studenoga 2009. - Tadašnja hrvatska premijerka Jadranka Kosor i njezin slovenski kolega BorutPahor potpisali su u Stockholmu sporazum o arbitraži za definiranje granične crte između dviju država.

Nakon 18 godina izgledalo je da je na pomolu rješenje pitanja granice između Hrvatske i Slovenije, a analitičari su ocijenili da je sporazum važan korak naprijed jer time Hrvatska, koju je Ljubljana blokirala u pristupnim pregovorima, skida bilo kakvu obavezu prema Sloveniji u razdoblju od datuma potpisivanja sporazuma do ulaska u Europsku uniju. Glavno obilježje potpisanog sporazuma je bilo da se stanje na granici zamrzava od potpisivanja sporazuma pa do trenutka kada Hrvatska potpiše pristupni ugovor sa EU, nakon čega počinje arbitražni proces. Potpisivanjem sporazuma Slovenija se člankom 9.1 obvezala da će otklonit svoje rezerve glede otvaranja i zatvaranja pregovaračkih poglavlja. U članku 10.1 je stajalo da će se obje stranke suzdržati od bilo kakvog postupka ili izjave koji mogu intenzivirati spor ili ugroziti rad Arbitražnog suda.​

• siječanj 2012. - Objavljeno je da će Gilbert Guillaume, BrunoSimma i Vaughan Lowe biti suci u koji će odlučivati o granici između Hrvatske i Slovenije. Riječ je dogovoru hrvatske i slovenske strane o članovima Komisije koji su se birali s popisa kandidata kojeg su dobili od tadašnjeg predsjednika Europske komisije JoseManuela Barrosoa i europovjerenika za proširenje Štefana Fülea. Arbitražna komisija ima pet članova, a osim trojice spomenutih tu su i Budisav Vukas kao hrvatski sudac te Jernej Sekolec koji će predstavljati slovenske interese u sporu.
• veljača 2013. - Hrvatska i Slovenija predaju prve podneske Arbitražnom sudu i zatim u studenome iste godine odgovore na podneske suprotne strane. Riječ je o argumentima s kojima se ide u pravnu bitku za granicu na moru.
• lipanj 2014. - Održana usmena rasprava pred Arbitražnim sudom koja je trajala desetak dana, a po njezinu završetku sud je objavio sažetak stajališta koja su dvije strane iznijele u sporu.

Ključna je razlika u interpretaciji engleske riječi "junction" iz Arbitražnog sporazuma, koju Slovenci tumače kao fizički dodir svojih teritorijalnih voda s međunarodnim vodama, dok Hrvatska ističe da je riječ o komunikaciji između slovenskog teritorijalnog mora i međunarodnih voda.

Po arbitražnom sporazumu, sud treba odlučiti o toku morske i kopnene granice Hrvatske i Slovenije, o vezi (junction) Slovenije s otvorenim morem i o režimu upotrebe relevantnih morskih područja. Za određivanje granične crte, arbitražni sud primjenjivat će međunarodno pravo. Za točku koja govori o vezi Slovenije prema otvorenom moru primjenjivat će se međunarodno pravo, načelo pravičnosti (equity) te načelo dobrosusjedskih odnosa.

Hrvatska je istaknula da se granica u Savudrijskoj vali/Piranskom zaljevu treba odrediti od ušća rijeke Dragonje, gdje završava kopnena granica, i da se od te točke zaljev razgraniči primjenjujući crtu ekvidistance.

Slovenija je s druge strane istaknula da cijeli zaljev pripada njoj, da su to njezine unutarnje vode, da je ona za vrijeme bivše Jugoslavije nadzirala cijeli zaljev i da se stoga treba primjeniti načelo 'uti possidetis juris', koje znači da svaka strana treba zadržati za sebe ono što je ranije imala.

Objavljeno je također da se presuda može očekivati tijekom 2015. godine.

• 30. travnja 2015. - Potaknuta izjavama slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca koje su sugerirale mogućnost da Slovenija ima saznanja o budućem ishodu arbitražnog postupka i da ima poseban kanal komunikacije s Arbitražnim sudom, ondašnja prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić pismom se obratila Arbitražnom sudu zahtijevajući objašnjenje. U tom pismu je podsjetila Arbitražni sud da je Slovenija već ranije pokušavala stvoriti pritisak na njegov rad i to 4. veljače 2013. kada je slovenski parlament usvojio zaključak koji kaže da će, ukoliko Arbitražni sud ne donese odluku o teritorijalnoj vezi Slovenije s otvorenim morem, Slovenija smatrati da je takva odluka donesena suprotno mandatu Arbitražnog suda
• 5. svibnja 2015. - Arbitražni sud u pismu kojim odgovara na hrvatsko pismo navodi da je očuvanje povjerljivosti arbitraže od prioritetne važnosti. Arbitražni sud je primio na znanje uvjeravanja Slovenije da ona nije imala nikakvih informacija o bilo kojem aspektu ishoda arbitražnog postupka te je provjerio i vlastite mehanizme zaštite povjerljivosti informacija i nije pronašao nikakve propuste zbog kojih su informacije o ishodu arbitražnog postupka mogle biti otkrivene.
• 7. svibnja 2015. - Ministrica Vesna Pusić je o svim okolnostima događaja povezanih uz neprimjerene izjave slovenskog ministra vanjskih poslova pismom obavijestila i prvog potpredsjednika Europske komisije Fransa Timmermansa. Njezino pismo je na znanje upućeno i predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru
• 22. srpnja 2015. - Mediji objavljuju tonske zapise i dijelove razgovora Jerneja Sekolca, člana Arbitražnog suda kojeg je imenovala Slovenija, i slovenske zastupnice pred Arbitražnim sudom Simone Drenik. Njihovi razgovori otkrivaju razradu strategije o tome kako će utjecati na druge članove Arbitražnog suda i manipulirati sudskom dokumentacijom. Otkriće izaziva burne reakcije u Hrvatskoj, ali i nelagodu u Sloveniji.
• 23. srpnja 2015. - Član Arbitražnog suda Jernej Sekolec podnosi ostavku na svoju dužnost. Ostavku podnosi i zastupnica Slovenije pred Arbitražnim sudom Simona Drenik.
• 24. srpnja 2015. - Ministrica Vesna Pusić se pismom obratila Arbitražnom sudu izražavajući duboku zabrinutost Hrvatske zbog javno otkrivenog skandaloznog ponašanja koje je bez primjera u praksi međunarodnih pravosudnih tijela i zbog čega su dovedeni u pitanje vjerodostojnost i zakonitost cijelog arbitražnog postupka, istovremeno tražeći trenutnu suspenziju arbitražnog postupka. Iz istog razloga ponovo je pisala i potpredsjedniku Europske komisije Fransu Timmermansu.
• 27. srpnja 2015. - Pismo slovenskog premijera Mire Cerara bivšem hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću u kojem prenosi stajalište svoje vlade da Hrvatska ne može izaći iz arbitražnog sporazuma i da će arbitražni sud nastaviti svoj rad do donošenja konačne presude.
• 28. srpnja 2015. - Milanović u odgovoru Ceraru piše da su "vjerodostojnost i integritet arbitražnog postupka u cjelini do te mjere narušeni da nažalost Hrvatska nije mišljenja da se arbitražni proces može nastaviti u ovoj ili sličnoj formi". Premijer Milanović naglašava da je Hrvatska i nadalje predana traženju rješenja u skladu s međunarodnim pravom te da ovaj incident ne smije utjecati na dobrosusjedske odnose dviju država. Slovenija, međutim, ustraje da arbitražu treba nastaviti.
• 29. srpnja 2015. - Hrvatski sabor na izvanrednoj sjednici jednoglasno donosi zaključak kojim obvezuje Vladu RH na pokretanje postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije zbog toga što je Slovenija bitno povrijedila sporazum.
• 30. srpnja 2015. - Hrvatska vlada u skladu sa saborskim zaključkom pokreće postupak za prestanak Sporazuma o arbitraži. Istoga dana Ministarstvo vanjskih i europskih poslova upućuje diplomatsku notu Sloveniji kojom je obavještava da su ispunjeni uvjeti za prestanak Sporazuma o arbitraži zbog bitne slovenske povrede i da od dana upućivanja diplomatske note Hrvatska prestaje s njegovom primjenom. O tome je obaviješten i Bruxelles.
• 30. srpnja 2015. - Budislav Vukas, kojeg je Hrvatska imenovala članom Arbitražnog suda, podnosi ostavku na to mjesto jer se njegova zemlja povukla iz arbitraže.
• 3. kolovoza 2015. - Ronny Abraham, predsjednik Međunarodnog suda pravde, kojega je Slovenija 28. srpnja 2015., imenovala svojim članom Arbitražnog suda umjesto osramoćenog Jerneja Sekolca, podnosi ostavku na tu dužnost nakon samo tjedan dana. Kazao je da s obzirom na okolnosti više nije primjereno da on obnaša dužnost člana Arbitražnog suda u ovom postupku.
• 25. rujna 2015. - Predsjednik Arbitražnog suda Gilbert Guillaume imenovao je uglednog norveškog pravnika i diplomata Rolfa Einara Fifea novim 'slovenskim' sucem, a švicarskog profesora prava Nicolasa Michela 'hrvatskim' sucem u postupku, u zamjenu za Jerneja Sekolca i Ronnyja Abrahama te Budislava Vukasa koji su podnijeli ostavke na svoje dužnosti u Arbitražnom sudu. Vesna Pusić kazala je da odluka za Hrvatsku, koja se povukla iz arbitraže, ništa ne mijenja. 
• 30. rujna 2015. - Predsjednik i potpredsjednik Europske komisije, Jean-Claude Juncker i Frans Timmermans, obratili su se zajedničkim pismom hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću i slovenskom premijeru Miri Ceraru navodeći da "određivanje granica između država članica nije u nadležnosti Unije", ali da otvorena granična pitanja trebaju biti riješena brzo jer "mogu imati utjecaja na primjenu europskog prava". Na kraju pisma je iskazana podrška nastavku rada Arbitražnog suda te je izraženo očekivanje da će obje države poštivati njegove odluke.
• 1. listopada 2015. - Premijer Zoran Milanović u svojem odgovoru na pismo predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera napominje da Europska komisija nema pravnog temelja za angažman u ovom slučaju i da ne bi trebala biti uključena u ovaj, kao niti u jedan drugi od brojnih graničnih sporova između država članica. Premijer Milanović također podsjeća da je Hrvatska izašla iz Sporazuma o arbitraži jer je Slovenija "namjernim, protuzakonitim, nemoralnim i neetičnim postupcima" kompromitirala cijeli postupak te stoga Hrvatska neće komentirati moguće namjere Arbitražnog suda, neće sudjelovati u njegovom radu, niti se smatrati obveznom prihvatiti ili reagirati na bilo koju odluku koju bi Arbitražni sud mogao donijeti te ističe hrvatsko očekivanje da se Arbitražni sud raspusti.
• 2. prosinca 2015. Arbitražni sud je objavio priopćenje za javnost u kojem poziva Hrvatsku i Sloveniju da predaju podneske o pravnim posljedicama događaj i postupaka na koje je Hrvatska ukazala u pismima od 24. srpnja 2015. i 31. srpnja 2015.
• 14. ožujka 2016.- Ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač izjavio je da je "Hrvatska […] izišla iz arbitraže" te se „neće odazvati na saslušanje koje je [Arbitražni] sud zakazao", a da će "rješenje za razgraničenje sa Slovenijom naći (…) na temelju međunarodnog prava i bilateralnih pregovora".
• 16. ožujka 2016. - Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputilo je diplomatsku notu državama članicama UN-a u kojoj je obrazloženo hrvatsko stajalište glede kompromitiranog i korumpiranog arbitražnog postupka. Naznačeno je isto tako i kako Hrvatska očekuje da se Arbitražni sud, zbog nepopravljive kompromitiranosti i korumpiranosti postupka, sam ukine.
• 30. lipnja 2016. - Arbitražni sud je donio odluku koja se odnosi na događaje koji su doveli do istupanja Hrvatske iz arbitražnog postupka. Arbitražni sud je utvrdio da je Slovenija povrijedila odredbe Sporazuma o arbitraži, ali istodobno zaključuje da Sporazum o arbitraži ostaje na snazi. U svojoj reakciji na odluku, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova priopćilo je da je "Arbitražni sud svojom odlukom propustio vratiti povjerenje, kako u neovisnost i nepristranost vlastitoga rada, tako i u međunarodno arbitražno pravosuđe općenito", dodavši da Hrvatska više nije stranka u arbitražnom postupku te da niti će komentirati namjere ili odluke Arbitražnog suda, niti se njima smatra obvezanom.
• 25. studenoga 2016. - Tijekom službenog posjeta Sloveniji, ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier rekao je da je "arbitražni sporazum nesumnjivo (…) stvar prošlosti na koju se ne treba vraćati".
• 19. lipnja 2017. - Stalni arbitražni sud priopćio je da će Arbitražni sud odluku o granici između Hrvatske i Slovenije objaviti 29. lipnja.