Otkako je na 2016. izglasan na referendumu, Brexit je promijenio dvoje premijera, izazvao dvoje parlamentarnih izbora te su bila potrebna tri produljena roka i 1274 dana prije nego što je Parlament podržao sporazum koji bi smatrali prihvatljivim.
No Brexit je skupo stajao i Europu. Čitava diplomatska energija EU fokusirala se na izlazak Velike Britanije iz EU, i protom su se ignorirali svi drugi problemi koji bi dugoročno izazvati puno veću štetu no što bi izlazak Britanije ikada mogao, upozarava CNN.
EU potkopavaju zemlje iz vlastitih redova koje ingoriraju vladavinu prava, koje su zastranile od visokih standarda poštivanja ljudskih prava i smiju se u lice tekovini slobode izražavanja.
Sud morao upozoriti vladu da im je paket zakona neprihvatljiv
Zadnji primjer dolazi iz Poljske gdje je vrhovni sud morao upozoriti vladu da su njihove predložene reforme sudstva toliko izravno kršenje europskih zakona da bi Poljska mogla biti izbačena iz europskog kluba.
U pitanju su zakoni koji, među ostalim predviđaju da bi vlada, dakle izvršna vlast, mogla kažnjavati suce zbog političkog djelovanja.
Vrhovni sud je u svojoj ocijeni bio prilično dramatičan, prije svega jer nije tako jednostavno izbaciti zemlju članicu. Prema članku 7, moguće je suspendirati pravo glasa određene zemlje za koju se utvrdi kako krši temeljne principe EU ( a neovisnost sudstva svakako ti spada), a čak i ta odluka bi trebala biti donesena jednoglasno. Dakle, obzirom na to da dosta zemalja bivšeg istočnog bloka ide u istom pravcu kao i Poljska, šanse da se sve zemlje članice slože i kazne Poljsku ravna je nuli.
'Nema mehanizma za više delikvenata'
"Članak 7 nikada nije bio osmišljen da se nosi sa situacijom kada je više odmetnutih država“, ističe Ronan McCrea, profesor na katedri europskog prava s londonskog sveučilišta.
I Viktor Orban koji Mađarskom vlada već dulje od desetljeća žestoko se okomio ne samo na oporbu, nevladine udruge i beskućnike, nego i na sudove, akademske institucije, središnju banku i medije. EU je pokrenula postupak izglasavanja članka 7 i protiv Poljske i Mađarske, ali oba postupka ne vode nikuda.
Malteški premijer Joseph Muscat je prozivan zbog povezanosti njegove vlade s ubojstvom novinarke Daphne Carune Galizie, koja je istraživala korupciju. Europski parlament je glasao 581 naprema 26 za pokretanje postupka suspenzije prava glasa. Premijer je jednostavno najavio kako će idući mjesec dati ostavku, ali i dalje negira da je išta loše učinio.
Hrvatska pod povećalom zbog bizarnog zakona i presuda novinarima
No to su samo tri najočitija primjera kako same članice potkopavaju EU i ruše temelje na kojima je ona sazdana. U nizu ostalih zemalja CNN ističe i Hrvatsku koja je pod pritiskom da promijeni postojeći zakon kako bi zaštitila novinare od tužbi samo zato što rade svoj posao. Slična je čvrsta kontrola nad medijima i u Grčkoj i Bugarskoj.
Najkraće rečeno. Stari kontinent srlja u krizu međusobnog povjerenja u vrijednosti i zakone, a upravo je povjerenje temelj EU.
I nema mehanizma da se to promijeni.
"Provjeravanje vladavine prava u bilo kojoj od članca nagriza uzajamno povjerenje koje je kamen temeljac za ključne projekte poput jedinstvenog tržišta", ističe Agata Gostyńska-Jakubowska iz Centra za europske reforme.
Članak 7 je slijepo crijevo
Europski sud pravde nadgleda članice države, no to jednostavno nije dovoljno niti je moguće efikasno provesti. Nacionalni sudovi bi trebali poštovati europske zakone. "Mreža pravila prema kojima bi članice trebale automatikom priznavati međusobne odluke potkopana je urušavanjem vladavine prava. EU je zapravo vrlo mala birokracija i u najvećoj mjeri ovisi o nacionalnom sudstvu i državnim službenicima kako bi se proveli njeni zakoni", upozorava McCrea.
U trenutku kada toliko mnogo država u EU strahuje uopće od ideje da bi EU mogla temeljitije provjeriti njihove navodna zastranjenja, nema šanse da blok zajednički, jedinstveno odluči izdvojiti jednu zemlju i dati Bruxsellesu zeleno svijetlo da kazni i primora jednu državu na poštivanje temeljnih postulata. Zato je članak 7 , zapravo, slijepo crijevo.
Paradoks u srcu EU koji će ju (možda) i uništiti
A sve to gura EU u propast.
"Što će dokinuti EU? To sigurno neće biti neki sastanak članica na kojemu će reći, hajde da ovo svršimo. Počet će tako da će neke države reći da više ne prihvaćaju primat europskih zakona", ističe Charles Crawford, bivši veleposlanik Britanije u Poljskoj.
Paradoks u srcu EU je taj da Unija inzistira da sve države slijede ista pravila, a istodobno se vrlo rijetko, a i onda prilično nevoljko miješa u unutarnju politiku bilo koje članice. U neku ruku, EU se svodi na klub koji se temelji na obećanju 28 zemalja da će poštovati pravila.
Kako Europa ulazi u novo stoljeće, mora pod hitno riješiti probleme koje zbog Brexita ignorira još od 2016.
Brexit je bio team-building, sad slijede problemi
"Velika cijena Brexita je taj što je EU utrošila svoje vrijeme, pozornost i politički kapital, a postrani ostavila temeljne probleme i izazove koji prijete samoj EU. Brexit je bio team-building gdje je EU pokazala koliko su ujedinjeni. No zapravo je bio pokriće kojim se prikrilo koliko su suprotstavljeni oko važnijih problema koji prijete kontinentu", ističe Mujtaba Rahman,, izvršni direktor političke konzultacijske kuće.
Ta razjedinjenost se ne odnosi samo na problematične članice iz bivšeg istočnog bloka, nego i na one temelje koji su podijeljeni oko toga kako odgovoriti na ekonomske izazove.
"Jedini koji ima neku sustavnu i koherentnu viziju je francuski predsjednik Emmanuel Macrom. No on izaziva podjele zbog načina na koju ju zagovara i to je kontraproduktivno. Želi postići koncenzus, ali način na koji se obraća drugim vođama je uvredljiv". Ističe Rahman.
Novac bi mogao postati sjajan alat
Europa se mora trgnuti i hitno djelovati ako želi da opstane. Pitanje je samo treba li pritom koristiti mrkvu ili batinu. Članak 7 je slijepo crijevo, ali EU ima jako dobar alat na raspolaganju – jednostavno uskraćujući, ili ogračinavajući novac koji daje određenim državama. A upravo su one zemlje koje su najproblematičnije, prvenstveno Mađarska i Poljska, ujedno i one koje najviše uzimaju, a najmanje daju u zajedničku blagajnu.
No to postavlja opasan presedan jer bi EU morala početi temeljitije pratiti i procjenjivati unutarnje poslove država,
"To je puno veća prijetnja EU nego Brexit, Brexit je, ako išta, učvrstio Uniju", zaključuje McCrea. Uskoro, Brexita više neće biti i svi nagomilani problemi izaći će na vidjelo, i EU će ih morati riješti ili propasti.
