Nakon okončanja Hladnog rata, poziciju vodeće svjetske sile zauzele su Sjedinjenje Američke Države. Američku dominaciju na geopolitičkoj karti istočne Azije uzdrmala je Kina. Analitičar Denis Avdagić u razgovoru za Danas.hr poručio je kako je nesporno da Kina želi postati autoritet - zemlja je ekonomski ojačala i postala tehnološka sila.
"U vremenima zatopljavanja odnosa sa SAD-om, bila je to jedna zapuštena, siromašna i tehnološki nerazvijena zemlja. Danas vidimo da se javlja prijetnja i za europske proizvođače automobila. Ono što proizvodi Kina, ako ništa drugo, barem u tehnologiji električnih automobila, praktično je postalo tehnološki jednako napredno kao ono što radi Europa. Da ste to nekome rekli prije 30 godina možda bi se i smijao, a danas je to realnost", kaže Avdagić.
Niz je interesa koji se na ovom kontinentu prelamaju. Naime, Avdagić pojašnjava da ovo područje obiluje ne samo energentima, već svim mogućim resursima i presudna je za funkcioniranje naše planete. "U zadnjim desetljećima, postala je predvodnik u proizvodnji u momentima kada je Zapad odlučio to prebaciti u najvećem dijelu u Kinu, a to se pak raširilo i u druge azijske zemlje. Primjerice, samo ako odete u trgovinu, teško da ćete među tekstilnom robom izbjeći, recimo Bangladeš ili Vijetnam", komentirao je Avdagić.
S druge strane, i vojna moć Kine ubrzano je porasla posljednjih godina i zemlja polako zauzima sve važniju ulogu u svjetskim zbivanjima. "Njihova mornarica postaje vrlo snažna i vrlo brojna. Međutim, i dalje to nije jednaka snaga, što će biti za deset godina to je već drugo pitanje", poručuje Avdagić.
Američki utjecaj
U cijeloj istočno-pacifičkoj regiji, naš sugovornik ističe da je presudan američki utjecaj. Bidenova administracija nedavno je potpisala ključan vojni sporazum s Južnom Korejom gdje se nalazi najveća američka vojna baza.
"Možemo reći da mir i suverenitet cijelog niza zemalja garantira prije svega Washington, odnosno Sjedinjene Američke Države. Bez te prisutnosti, pa u konačnici i većeg broja američkih baza, brojne zemlje bi bile u posve drugoj situaciji. Da kojim slučajem nije bilo američke prisutnosti i da je ona prestala ranije, posve bi bilo očekivano da bude daleko veći broj zemalja koje su nuklearno naoružane", kaže Avdagić.
Bitka za prevlast
Tajvan je zadnjih godina postao ozbiljna točka prijepora u visoko napetim odnosima i oštroj retorici između Washingtona i Pekinga. Naime, Tajvan je za Peking teritoriji na koji polaže pravo i smatra da bi se trebao ujediniti s Kinom. S druge strane, Tajvan želi neovisnost, ima podršku i potporu SAD-a i njezin je partner.
U zadnjih nekoliko godina, Kina vojnim vježbama na Tajvanu želi poslati upozorenje protiv stranog miješanja i zalaganja za nezavisnost tog otoka. SAD je pak dolaskom predsjednice američkoga Kongresa Nancy Pelosi na Tajvan u kolovozu 2022. godine, što je u posljednjih 25 godina prvi posjet toj otočnoj državi jednog američkog dužnosnika na najvišoj razini, jasno dao do znanja da neće "napustiti" otok.
Koliko smo blizu ili daleko od sukoba SAD-a i Kine, Avdagić ističe, ovisi o američkim partnerima.
"Taj sukob mnogi najavljuju. Od njega postoji opasnost u svakom slučaju, prije svega zato što Kina ima pretenzije na šire azijsko područje. Ako su to zemlje koje će i dalje ostati čvrsti američki partneri, sukob je uvijek zapravo na rubu, počevši od Tajvana, što za Kinu nije uopće pitanje", poručio je Avdagić.
Podsjetimo, kineski predsjednik Xi Jinping najavio je da neće prisustvovati inauguraciji novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa sljedećeg mjeseca, unatoč tome što je primio njegov osobni poziv dan nakon izbora.
Buduća Trumpova glasnogovornica Karoline Leavitt izjavila je da je poziv primjer kako će predsjednik Trump uspostavljati otvoreni dijalog s čelnicima svih zemalja, ne samo onima koje su američki saveznici već i protivnici ili konkurenti.
POGLEDAJTE VIDEO: Kina započela 'ratne vježbe', Tajvan odgovorio! Objavili snimku svojih snaga u akciji
