U izvješću kojeg potpisuje više autora, a među njima i bivši šef u Microsoftu Caspar Bowden, navodi se da je SAD krajem 2012. godine produžio do 2017. godine zakon kojim se, između ostalog, Amerikancima odobrava nadzor nad podacima stranaca koji su spremljeni u 'oblacima' koji se nalaze u SAD-u, poput onih koje nude Google, Microsoft ili Facebook.
Riječ je o paketu zakona FISA (Foreign Intelligence and Surveillance Amendments Act) koji predstavlja "mnogo ozbiljniju prijetnju suverenosti EU nego drugi zakoni kojima se bave europski zakonodavci", prenosi Slate.com.
Po Bawdenu, paket zakona FISA koji je dopunjen 2008. godine, omogućio je 'masovni nadzor' koji je specifično ciljao na podatke onih koji se nalaze van SAD-a, a primjenjuje se na 'računalstvo u oblaku' (cloud computing). To znači da američke kompanije prisutne u EU mogu dobiti nalog tajnog suda da im predaju podatke o Europljanima. "To je kao da stavite drogu za nadzor uma u vodu, a ona utječe samo na ne-Amerikance", kazao je Bowden koji je šokiran koliko su malo vremena europski zakonodavci posvetili ovom problemu.
Kako objašnjava, većina sigurnosnih agencija u svim zemljama nadzire real time komunikaciju poput e-mailova ili telefonskih poziva onih grupa koje su im sumnjive iz sigurnosnih razloga. No, FISA je drugačija jer se tim zakonom eksplicitno autorizira nadzor real time komunikacija i podataka spremljenih na 'oblacima', a koji su vezani uz "inozemne političke organizacije", dakle ne samo teroriste ili strane agente. Bowden smatra da je FISA dozvola za poduzimanje različitih radnji koje "idu u korist vanjskopolitičkim interesima SAD-a" i legalizira nadzor europskih novinara, aktivista i političara koji se bave bilo čim u čemu SAD imaju interesa. FISA, po Bowdenu, omogućava "kontinuirani masovni nadzor običnih i demokratskih političkih aktivnosti" i može otići toliko daleko da natjera providere poput Googlea da omoguće špijuniranje podataka europskih korisnika.
S novim izješćem koje je Europski parlament dobio na uvid, izvjesno je da će se europski zakonodavci početi baviti ovim problemom. Kako je za Slate.com kazala nizozemska političarka Sophie in't Veld, grupa parlamentaraca radi na ovom problemu, iako nije sigurna da će nova legislatura riješiti problem.
"Jasno je da Europska komisija namjerno zatvara oči na ovaj problem. To rade i nacionalne vlade, dijelom jer ne razumiju problem, a dijelom jer se boje suprostaviti američkom autoritetu", kazala je Sophie in't Veld.
