Najvažnija kategorija "Zemljinih pluća" su tropske šume. Neke od biljaka i životinja koje ih nastanjuju ne mogu se naći ni na jednom drugom mjestu na Globusu. Većina biljaka ima izrazitu medicinsku važnost, pojedine su jedini poznati lijek za neke od najgorih bolesti suvremenog društva. Liječenje AIDS-a biljkom Aucistrocladusom koropensisom, biljkom iz porodice povijačica, donijelo je, primjerice, opipljive i pozitivne rezultate.
Dokaz bioraznovrsnosti u tropskim šumama jest činjenica da jedan hektar površine u kenijskoj šumi Kakamega sadrži između 100 i 150 vrsta drveća, što je u usporedbi s istom površinom u sjevernoameričkoj šumi, gdje rastu generacije tek 10 vrsta, golema brojka. Samo 20 posto hranjivih tvari skriveno je u tlu takve šume, 80 posto njih ostaje u drveću i biljkama. Voda kišnica u tim šumama reciklira se kroz isparavanje. Oblaci iznad krošanja tropskih šuma pomažu pri reflektiranju svjetlosti što temperaturu unutar šuma održava stabilnom.
Tropskim šumama treba iznimno puno vremena da bi se obnovile. Mlađe tropske šume učinkovitije od starijih uklanjaju ugljik iz zraka, no starije sadrže veću količinu uskladištenog ugljika. Tlo tropskih šuma nije pogodno za uzgoj usjeva. Kada čovječja ruka posječe šume, tlo se, naime, izrazito brzo erodira i na tim mjestima niknu "oaze" pustinjskog tla.
Tropske šume nastanjuju i ljudi. Većinom su to domoroci ili Indijanci. Procjenjuje se kako više od tisuću domorodačkih skupina nastanjuje tropske šume, no ta je skupina stanovništva u izumiranju. 1900. u Brazilu je živjelo milijun Indijanaca, danas ih je manje od 200 tisuća, zbijenih u "rezervat" porječja Amazone.
Gotovo polovica tropskih šuma koje su zahvaćene procesom deforestacije nalazi se na južnoameričkom kontinentu. Površine tropskih šuma nestaju danonoćno, brzinom od 200 hektara u minuti. Njihovo izumiranje pojačava efekt staklenika, samim tim i otapanje leda na polovima. U prirodnom lancu slijedi povišenje razine mora, koje uzrokuje smrtonosne poplave širom Globusa.
Osim tri ustaljena razloga zbog kojih tropske šume izumiru, poljodjelstvo, stočarenje te sječa i prijevoz debala, najnoviji razlog njihova uništavanja čista je ljudska pohlepa. Velike korporacije uvjerile su, naime, većinom siromašne države na čijem se teritoriju nalaze, kako će njihovom sječom poboljšati proračune i "podebljati" novčane zalihe. Nisu rijetki pokušaji podmićivanja Indijanaca od strane naftnih kompanija, kako bi na "mala vrata" moćne korporacije došle do zemljišta.
Nekada su tropske šume zauzimale više od 14 posto površine Zemlje, danas ta brojka iznosi manje od 6 posto. Prema statističkim podacima svake godine u prosjeku se posječe, uništi ili strada u požaru količina šuma koja odgovara veličini jednog Nepala. U proteklih 40 godina uništeno je 3 milijarde hektara šume. Prema podacima Međunarodnog instituta za praćenje broja stanovnika, broj ljudi koji živi u zemljama sa zabrinjavajuće niskim postotkom zelenih površina do 2025. godine će se utrostručiti i porasti s milijardu i 700 tisuća na četiri i pol milijarde, što će činiti trećinu ukupnog stanovništva na Zemlji.
