Kažu da ćete biti ministar financija ako SDP dođe na vlast. Je li to točno? Trenutno se u SDP-u ne bavimo kadrovskim rješenjima unutar buduće Vlade, nego završavamo programe iz pojedinih područja, od kojih je sigurno najvažnije ono iz područja gospodarstva, koje ćemo nakon toga usuglasiti s našim koalicijskim partnerima i na osnovi kojih želimo dobiti povjerenje sugrađana. S druge strane, drago mi je što u svakodnevnom kontaktu s građanima osjećam da javnost prepoznaje moj angažman u Saboru i unutar SDP-a.
Koliko ste imali iz matematike u srednjoj školi, koliko na faksu i koliko ste dugo studirali? Vidim da me želite usporediti s aktualnim ministrom financija Ivanom Šukerom. Studirao sam nešto više od šest godina i pol godina, te sam studijske godine na fakultetu upisivao u roku. Jedino mi je apsolventski rok trajao nešto duže. Diplomski sam branio kao ročnik HV-a na obuci u vojarni Muzil u Puli. Nakon fakulteta sam se dodatno obrazovao, tako da s ponosom nosim titulu Master of Business Administration (MBA). Što se matematike tiče, išao sam u matematičku gimnaziju i na Ekonomski fakultet i 'isprobao' sam sve ocjene, od dvojke do petice. Ne mislim da je presudno to koliko ste imali iz matematike u srednjoj školi ili na faksu za kvalitetu posla koji ćete ubuduće raditi jer svaka prolazna ocjena pretpostavlja da ste usvojili znanja koja su vam potrebna. Imam prijatelja koji je imao same dvojke i trojke iz matematike u srednjoj školi, pa ju je nakon toga studirao i diplomirao, a, primjerice, jedan veliki Albert Einstein imao je jedinicu. Na sve svoje ocjene sam ponosan jer sam ih pošteno zaslužio.
Što se matematike tiče, išao sam u matematičku gimnaziju i na Ekonomski fakultet i 'isprobao' sam sve ocjene, od dvojke do petice. Ne mislim da je to presudno... Primjerice, jedan veliki Albert Einstein imao je jedinicu.Kako komentirate podatke koji su izašli o Ivanu Šukeru, odnosno njegovoj đačkoj knjižici i indeksu? Zašto je on, po Vašem mišljenju, izmijenio podatke o sebi dok je radio službenu biografiju? Stvarno mi to nije jasno. Ne razumijem ljude koji uljepšavaju svoje biografije kako bi vjerojatno u svojim očima bili savršeniji nego što u stvari jesu. Nije mi jasno ni zašto je Šuker ispustio i činjenicu da je radio u Socijalističkoj omladini osamdesetih kao šef računovodstva. Pogotovo zato što su svi svjedoci potvrdili da je bio dobar šef računovodstva. Ja se, primjerice, ponosim time što sam bio predsjednik Foruma mladih SDP-a od 2000. do 2002., gdje sam se i po prvi puta politički etablirao.
Kako komentirate to što je Vlada u studenom osigurala dodatnih 250 milijuna kuna za plaće u MUP-u ili na sveučilištima? Je li riječ o otkidanju od nekih projekata koje Hrvatska radi u zajedničkom aranžmanu s IBRD-om ili, primjerice, smanjenju proračuna za policijsku opremu. Vjerojatno mislite na to da Vlada svaki puta krajem godine mora preraspodijeliti određeni iznos u proračunu za plaće jer su one bile loše planirane. To bih mogao komentirati na način da je očito da Vlada ne zna točno izračunati ni to koliko će joj trebati za plaće korisnika državnog proračuna, a kamoli druge stvari. Podsjetit ću vas da mi svake godine imamo nekoliko rebalansa i da mi se ministar financija u našoj Vladi čini ne kao planer nego kao prognozer javnih financija. Na našu žalost, loš prognozer jer gotovo nikada ne zna procijeniti kako će se puniti i prazniti naš proračun. Zato nas često zadužuje, i to po nepovoljnim kamatama. Te dugove Šukerove nesposobnosti vjerojatno će vraćati i tek rođena djeca.
Navedite pet područja na kojima biste srezali rashode proračuna. Treba eliminirati korupciju na koju po nekim procjenama godišnje otpada 12 milijardi kuna. Smanjio bih subvencije javnim poduzećima, materijalne rashode po ministarstvima, kao i ugovore o djelu te intelektualne usluge, za koje mi nije jasno da se moraju u toj mjeri angažirati, uz činjenicu da imamo dosta educiranih ljudi na plaći u državnoj administraciji. Ljude jednostavno treba organizirati i zaposliti. Uvjeren sam da bi se boljom organizacijom i prirodnim odljevom u nekoliko godina broj zaposlenih u javnoj upravi značajno smanjio, a da bi ona bila efikasnija.
Navedite pet poreza koji nedostaju Hrvatskoj i pet poreza koji bi mogli biti manji. Porezna reforma mora se napraviti tako da se teret oporezivanja prebaci s rada na kapital. Više treba opteretiti one koji imaju više, a rasteretiti trošak rada, pa tako i građane koji žive od svoga rada. Treba smanjiti doprinose za zdravstvo i povećati izdvajanje iz plaća za prvi i drugi mirovinski stup. Treba smanjiti ili potpuno ukinuti porez na dobit ukoliko se ona reinvestira u smislu otvaranja novih radnih mjesta, a povećati ukoliko se isplaćuje ili zadržava. Treba razmisliti o diferenciranoj stopi PDV-a na energente i u turizmu kako bismo pomogli gospodarstvu da bude konkurentnije. Također, nedostaju porezi na kapitalnu dobit, porez na dohotke od kapitala, porezi na visoke kamatne stope kod kredita (preko 7 posto), porezi na neaktivnu imovinu (koja nije u funkciji stanovanja i stvaranja nove vrijednosti), a najviše nedostaje učinkovita evidencija i naplata poreza. U toj domeni očekujem povećanje efikasnosti rada Porezne uprave. Treba biti učinkovit u onemogućavanju onih koji ne plaćaju poreze ili zloupotrebljavaju porezni sustav, a ne u gušenju onih koji proizvode, stvaraju novu vrijednost i otvaraju nova radna mjesta.
Povjerenstvo za Inu je vjerojatno politički događaj koji je obilježio aktualni saziv Sabora. Mislim da ta priča još nije gotova.S dužnosti poslovnog direktora stranke razriješeni ste 'zato što se odlično razvijate, a željelo Vas se osloboditi obveza kako biste se posvetili političkom radu', objasnili su u SDP-u u rujnu. Je li to stvarni razlog Vašeg odlaska s te funkcije? Cijela i jedina istina je da sam sam tražio odlazak s te funkcije na kojoj sam bio punih šest godina. Slijede nam parlamentarni izbori, a taj posao zahtijeva cijelog čovjeka i nemoguće mu se maksimalno posvetiti uz politički angažman koji ja imam. To je bila moja želja i drago mi je da sam za nju dobio podršku predsjednika stranke i Glavnog odbora, koji su bili u potpunosti zadovoljni mojim radom.
Pojedinci tvrde da ste imali preko 20 milijuna kuna duga u stranačkoj blagajni i da je to razlog zašto ste maknuti s tog mjesta. Pojedinci tvrde? Tko su ti pojedinci? Iz SDP-a sigurno nisu. Prilikom primopredaje dužnosti poslovnog direktora 15. listopada 2010. SDP je u ovoj godini imao višak prihoda nad rashodima od otprilike 13,5 milijuna kuna. Zbog ovog sam pitanja napravio iznimku jer inače ne polemiziram s pojedincima koji su, nažalost, u pravilu uvijek bezimeni.
Naime, Pavle Kalinić se pita, vezano za Vašu smjenu, 'kako će SDP voditi državu ako nisu znali držati pod kontrolom svoju stranku dok su bili u opoziciji i imati pozitivnu bilancu'? SDP će voditi državu kada mu građani daju povjerenje na izborima, što će biti za najviše godinu dana. Ukoliko je istina da se kolega Kalinić ovo pitao, vjerojatno je to bilo neposredno nakon njegove izjave o potrebi za nabavkom bespilotne letjelice i oklopnog vozila za potrebe Gradskog poglavarstva Grada Zagreba i najave nabavke raketne topovnjače, na kojoj bi on patrolirao od jednog do drugog savskog mosta. A pritom se ne pita zašto bi cijene vrtića u Zagrebu trebale skočiti nevjerojatnih 300 posto za pojedine kategorije građana na prijedlog gradske uprave, čiji je i on zaposlenik.
Nakon što smo vidjeli Povjerenstvo za kamione i osuđujuću presudu protiv Rončevića i Bačića, te zaključke Povjerenstva za Inu, možemo li konačno priznati da su povjerenstva uzaludna? Povjerenstva nisu uzaludna jer se i u ova dva slučaja informirala i senzibilizirala javnost o određenim sumnjivim aktivnostima ili odlukama izvršne vlasti koje je trebalo istražiti. Nije na saborskim povjerenstvima da nekome sude, nego da istraže i propituju. Kaznena odgovornost, u oba slučaja, u rukama je tijela progona. Kamioni su priča stara pet, šest godina. Pazite, godina. Kada je povjerenstvo počinjalo, sjetite se, neki su davali ruku u vatru. Dakle, povjerenstva i za kamione i za Inu otvorila su čitav niz tema koje su razotkrile način vladanja HDZ-a proteklih sedam godina. Povjerenstvo za Inu je vjerojatno politički događaj koji je obilježio aktualni saziv Sabora i mislim da ta priča još nije gotova. SDP će inzistirati da se Ina, kao najveća hrvatska kompanija od nacionalnog interesa, ne ispusti izvan utjecaja hrvatske Vlade.
Bojite li se prosvjeda, poput famozne splitske rive ili Milinovićevog vezivanja lancima, ukoliko pobijedite na izborima? Očekujete li zbog rezova i stanja u ekonomiji pojavu svojevrsne hrvatske tea party fronte i kako ćete joj odgovoriti? Ne bojim se ponavljanja splitske rive ni Milinovićevog vezivanja lancima jer duboko vjerujem da ćemo na izborima dobiti veliku podršku hrvatskih građana za promjene koje želimo napraviti u Hrvatskoj. Startat ćemo s poslom prvi dan nakon izbora i vjerujem u ispravnost tih promjena te rezultate koji će se vidjeti prije isteka kraja mandata te Vlade 2015. godine.
Valutnu klauzulu bi se moglo ukinuti za dio kredita koji osiguranjem nisu vezani za strane izvore financiranja. Smatrate li da treba ukinuti valutnu klauzulu, kao što se sugerira Rohatinskom? Valutnu klauzulu bi se moglo ukinuti za dio kredita koji osiguranjem nisu vezani za strane izvore financiranja. Pošto u Hrvatskoj imamo visoku štednju u kunama, smatram da za dio kredita nema potrebe da budu osigurani valutnom klauzulom. Doduše, to je dio ugovorne obveze između banke i građana, ali i regulator i izvršna vlast se moraju aktivnije uključiti u to područje jer postoji prostor za dodatnu zaštitu naših sugrađana koji su većinom u nekoj vrsti kreditnih obveza.
Kada možemo očekivati strmoglavljivanje kune i koje nam rizike nosi njena stabilnost? Ne smatram da je devalvacija u ovom trenutku dobro rješenje jer bi dovela do mnogih negativnih efekata, koji bi bili veći od onih pozitivnih. Devalvaciju kune treba gledati samo kao dio promjena u cjelokupnoj gospodarskoj politici kroz suradnju monetarne i izvršne vlasti. Kada bi kuna sada ozbiljnije devalvirala, došlo bi do trenutnog pada standarda velikog broja hrvatskih građana i inflacije. Skloniji sam da se tečaj značajno ne dira dok se ne konsolidiraju javne financije, ne smanji visoka javna potrošnja, poveća zaposlenost te korigiraju cijene na domaćem tržištu. Kada se ostvare ti preduvjeti, možemo razmišljati o postupnim korekcijama kune. Činjenica je da stabilnost kune u ovom trenutku čini naše gospodarstvo nekonkurentnijim prema svjetskim tržištima, ali postoje druge mjere koje moramo prije poduzeti kako bi ono postalo konkurentnije od devalvacije kune.
O krajnjem ishodu jedinog građanskog referenduma koji se dosad mogao dogoditi u Hrvatskoj, tj. 'referendumu o referendumu'... Nema dvojbe da je Vlada prevarila hrvatske građane i da su izbjegli raspisivanje referenduma o Zakonu o radu, koji se tiče svakog zaposlenika, za koji je više od 700 tisuća hrvatskih građana dalo svoj potpis.
O sindikatima i pretpostavci da će zajedno s HDZ-om otežavati posao budućoj Vladi snižavanjem kriterija referenduma... Moram priznati da sam tu bio malo razočaran ponašanjem sindikata jer sam im u naporima da se raspiše referendum o ZOR-u i osobno dao podršku. Očito je da se u tom trgovanju s Vladom i oni ponekad traže. Inače, protiv sam ovakvog načina raspisivanja referenduma mjesec dana prije parlamentarnih izbora i mislim da bi bilo poštenije referendum za pristupanje EU ostaviti za poslije izbora. Ali, HDZ očito ni ovoga puta neće prezati od raznih vrsta zlouporaba kako bi se pokušao održati na vlasti.
Jeste li isprobali proračunski kalkulator na stranici vjetrenjaca.org i što mislite o tom projektu? Nisam ispunio proračunski kalkulator jer mislim da se skup proračunskih politika ne može planirati u nekoliko minuta uz prigodnu aplikaciju. Planiranje proračuna je dugotrajniji proces koji iziskuje mnogo sustavniji pristup od proračunskog kalkulatora koji ste vi spomenuli. Ideja kao takva je dobra, u potpunosti je podržavam jer pojednostavljuje i približava temu javnih financija širem krugu ljudi. Projekt proračunskog kalkulatora ispunio je svoj cilj jer ga je ispunilo više desetaka tisuća ljudi.
O Julianu Assangeu, njegovoj odgovornosti zbog objavljivanja povjerljivih dokumenata, pretežito američke diplomacije i vojske, na WikiLeaksu... Ne smatram ga niti herojem niti zločincem. Smatram ga hrabrim čovjekom koji je dobio određene informacije, koje je nakon toga uz pomoć moderne tehnologije učinio dostupnim velikom broju ljudi i usput se zamjerio najmoćnijima. Inače, velika većina tih dokumenata je zanimljiva jedino zbog toga jer ih je izradila najmoćnija diplomacija na svijetu. Mislim da su za objavljivanje tih dokumenata više odgovorni sigurnosni propusti službi SAD-a nego Julian Assange. Također, smatram da je objavom jednog dijela informacija informirao javnost o stvarima koje ima pravo i znati.
O najavi WikiLeaksa da će uskoro objaviti povjerljive dokumente privatnih poduzeća... Ne podržavam krađu informacija i imovine do koje se došlo u poslovnom procesu poduzeća, uz određeni intelektualni i materijalni input. Ukoliko se radi o kršenjima zakona i zlouporabama, onda smatram da je interes javnosti da se upozna s takvim stvarima i nemam ništa protiv toga.
