Bivši voditelj iskapanja u Pompejima, prof. Antonio Varone kaže kako je prvo upozorenje da se nešto strašno događa stiglo nekoliko dana prije erupcije, kad je grad zatresao potres ozbiljnih razmjera. Nova otkrića o Pompejima koji su zajedno sa stanovnicima sačuvani pod vulkanskim pepelom pokazuju da je cijeli grad bio veliko gradilište, piše Varone u svojoj knjizi "Misterije pokopanog grada".
Pompeji su već bili oštećeni u potresu koji se dogodio 66. godine, a onda je nekoliko dana prije erupcije Vezuva tlo ponovno uzdrhtalo. U trenutku erupcije 24. kolovoza 79.godine sve su se kuće u gradu popravljale od posljedica potresa. - To nisu tragovi starih radova - tvrdi Varone.
Iskapanja su također pokazala kako je tekla erupcija. Prvi znakovi osjetili su se oko 10 ujutro. U 13 sati silovito su poletjeli komadići lave i zasuli grad poput tuče te zatrpali sve ulice do visine od preko 2,5 m.
U roku od šest sati lava je ispunila sve kutke Pompeja, ali mnogi su stanovnici preživjeli. Prof. Varone kaže: - Prava je drama počela tek kad je prestala padati kiša lave. Više nije bilo cesta, mnogi su se krovovi urušili i ljudi nisu znali što da rade. Pokupili su nakit, novac i parfeme i čekali zoru te počeli bježati čim je svanulo.
No, u tom trenutku uvjeti su se u vulkanu promijenili, vulkanski se stožac urušio i došlo je do pojave "žarkih oblaka": sloj sitnog vrelog pepela se spustio i pretvorio grad u golemu plinsku komoru.
