PRESUDA ŽALBENOG VIJEĆA / Što generali mogu očekivati od konačne odluke?

ZAGREB - Žalbeno vijeće Haaškoga suda u petak može donijeti presudu po žalbama generala AnteGotovine i MladenaMarkača u rasponu od oslobađajuće presude u kojoj bi utvrdilo da nije postojao udruženi zločinački pothvat do potvrde prvostupanjske presude kojom su dvojica hrvatskih generala proglašena krivima kao članovi udruženog zločinačkog pothvata i osuđeni na 24 odnosno 18 godina zatvora za zločine počinjene tijekom i nakon Oluje.

Za generale Gotovinu i Markača to znači da ovisno o presudi mogu izaći na slobodu odmah ili bilo kada do prosinca 2021. godine u slučaju generala Gotovine i ožujka 2019. godine u slučaju generala Markača.

Jedna od mogućnosti je i da žalbeno vijeće zaključi da nije bilo udruženog zločinačkog pothvata ali da postoje temelji za proglašenje krivnje dvojice generala po zapovjednoj odgovornosti ili kao pomagača u zločinačkom pothvatu. U tom slučaju jedna mogućnost bila bi da nalože prvostupanjskom vijeću ponavljanje suđenja za taj dio ili, što su kao teoretsku mogućnost razmatrali ovoga ljeta, da sami donesu presudu o nekom od ta dva alternativna oblika krivnje. No, pravni stručnjaci upozoravaju da bi u tom slučaju generalima bilo uskraćeno pravo na žalbu jer bi žalbeno vijeće funkcioniralo kao prvostupanjsko vijeće.

Dok se vraćanje na ponovno suđenje dogodilo primjerice u slučaju skupine optuženih kosovskih Albanaca u predmetu "Haradinaj i drugi", do sada pred ICTY-ije nije bilo slučaja da žalbeno vijeće donese novu presudu preuzimajući ulogu prvostupanjskog vijeća. U više navrata presuda je vraćena prvostupanjskim vijećima na određivanje nove visine kazne.

Osim tih mogućnosti žalbeno bi vijeće moglo zaključiti i da je postojao udruženi zločinački pothvat ali umanjiti kaznu na koju su dvojica generala osuđena, a mogli bi čak utvrditi i da je zločinački pothvat postojao ali da dvojica generala nisu u tome sudjelovala.

Dvojici generala trenutačni izlazak iz pritvora osigurala bi svaka kazna koja je u slučaju generala Gotovine manja od 10 godina i pet mjeseci zatvora a u slučaju generala Markača manja od osam godina i pet mjeseci zatvora jer pravila Haaškoga suda predviđaju da se osuđene osobe mogu pustiti na prijevremenu slobodu nakon što su izdržale dvije trećine kazne.

Markač je u pritvoru Haaškoga suda od 11. ožujka 2004. no, kako je puštan na privremenu slobodu, do objave pravomoćne presude imat će gotovo 2060 pritvorskih dana, odnosno nešto više od pet i pol godina dok će general Gotovina, koji je u pritvor stigao kasnije - 10. prosinca 2005. godine i nije izlazio na privremenu slobodu, do objave pravomoćne presude imati gotovo 2540 pritvorskih dana, odnosno gotovo sedam godina.

U slučaju da žalbeno vijeće potvrdi kazne zatvora izrečene u prvostupanjskoj presudi, general Markač bi dvije trećine kazne odslužio u ožujku 2019. godine a general Gotovina u prosincu 2021. godine kada je, prema praksi Haaškoga suda, moguće puštanje na prijevremenu slobodu.

U slučaju oslobađajuće presude žalbeno bi vijeće naložilo da se oslobođena osoba odmah pusti na slobodu a nakon toga nizozemske bi vlasti osigurale da ta osoba odmah napusti njezin teritorij zbog nereguliranog statusa boravka oslobođene osobe na području Nizozemske.

Tako je general IvanČermak nakon oslobađajuće presude iste večeri već bio u Hrvatskoj.

U slučaju zatvorske kazne koja je takva da bi omogućila izlazak na slobodu jer je u pritvoru provedeno više od dvije trećine kazne pravila Haaškoga suda predviđaju da obrana podnese hitan zahtjev predsjedniku Haaškoga suda za prijevremenim puštanjem na slobodu.

U slučaju generala HVO-a TihomiraBlaškića koji je u trenutku kad mu je kazna smanjena na devet godina zatvora već bio više od osam godina u pritvoru postupak je trajao nekoliko dana od objavljivanja pravomoćne presude do njegova izlaska na slobodu.

U slučaju dulje kazne pokreće se postupak prebacivanja na odsluženje u neku od država s kojima ICTY ima potpisan sporazum.

Žalbeno vijeće Haaškoga suda do sada je donijelo ukupno 57 presuda pri čemu je u 32 slučaja potvrdio presude koje su donijela prvostupanjska vijeća.

U žalbenom postupku oslobođene su do sada četiri osobe - trojica bosanskohercegovačkih Hrvata Zoran, Mirjan i VlatkoKupreškić koji su bili optuženi za zločine u Lašvanskoj dolini i zapovjednik u Armiji BiH NaserOrić koji je bio optužen za zločine nad Srbima na području Srebrenice.

U 17 slučajeva žalbeno je vijeće umanjilo visine kazni i to u slučaju viših kazni, onih od 18 do 30 godina, za tri do sedam godina a u slučaju kazni manjih od osam godina za šest mjeseci do godinu i pol dana.

Najdrastičnija smanjena kazni bila su u slučaju bivšeg zapovjednika OZ Središnje Bosne Tihomira Blaškića kojemu je nakon što je utvrđeno da nije odgovoran za pokolj u Ahmićima kazna smanjena sa 45 godina na devet te zapovjedniku u HVO-u MarijuČerkezu, također suđenom za zločine u središnjoj Bosni kojemu je smanjena kazna s 15 godina na šest godina zatvora.