ZAGREB - Žalbeno vijeće Haaškoga suda u petak
može donijeti presudu po žalbama generala AnteGotovine i MladenaMarkača u rasponu od oslobađajuće presude u
kojoj bi utvrdilo da nije postojao udruženi zločinački pothvat do
potvrde prvostupanjske presude kojom su dvojica hrvatskih
generala proglašena krivima kao članovi udruženog zločinačkog
pothvata i osuđeni na 24 odnosno 18 godina zatvora za zločine
počinjene tijekom i nakon Oluje.
Za generale Gotovinu i Markača to znači da ovisno o presudi mogu
izaći na slobodu odmah ili bilo kada do prosinca 2021. godine u
slučaju generala Gotovine i ožujka 2019. godine u slučaju
generala Markača.
Jedna od mogućnosti je i da žalbeno vijeće zaključi da nije bilo
udruženog zločinačkog pothvata ali da postoje temelji za
proglašenje krivnje dvojice generala po zapovjednoj odgovornosti
ili kao pomagača u zločinačkom pothvatu. U tom slučaju jedna
mogućnost bila bi da nalože prvostupanjskom vijeću ponavljanje
suđenja za taj dio ili, što su kao teoretsku mogućnost razmatrali
ovoga ljeta, da sami donesu presudu o nekom od ta dva
alternativna oblika krivnje. No, pravni stručnjaci upozoravaju da
bi u tom slučaju generalima bilo uskraćeno pravo na žalbu jer bi
žalbeno vijeće funkcioniralo kao prvostupanjsko vijeće.
Dok se vraćanje na ponovno suđenje dogodilo primjerice u slučaju
skupine optuženih kosovskih Albanaca u predmetu
"Haradinaj i drugi", do sada pred ICTY-ije nije
bilo slučaja da žalbeno vijeće donese novu presudu preuzimajući
ulogu prvostupanjskog vijeća. U više navrata presuda je vraćena
prvostupanjskim vijećima na određivanje nove visine kazne.
Osim tih mogućnosti žalbeno bi vijeće moglo zaključiti i da je
postojao udruženi zločinački pothvat ali umanjiti kaznu na koju
su dvojica generala osuđena, a mogli bi čak utvrditi i da je
zločinački pothvat postojao ali da dvojica generala nisu u tome
sudjelovala.
Dvojici generala trenutačni izlazak iz pritvora osigurala bi
svaka kazna koja je u slučaju generala Gotovine manja od 10
godina i pet mjeseci zatvora a u slučaju generala Markača manja
od osam godina i pet mjeseci zatvora jer pravila Haaškoga suda
predviđaju da se osuđene osobe mogu pustiti na prijevremenu
slobodu nakon što su izdržale dvije trećine kazne.
Markač je u pritvoru Haaškoga suda od 11. ožujka 2004. no, kako
je puštan na privremenu slobodu, do objave pravomoćne presude
imat će gotovo 2060 pritvorskih dana, odnosno nešto više od pet i
pol godina dok će general Gotovina, koji je u pritvor stigao
kasnije - 10. prosinca 2005. godine i nije izlazio na privremenu
slobodu, do objave pravomoćne presude imati gotovo 2540
pritvorskih dana, odnosno gotovo sedam godina.
U slučaju da žalbeno vijeće potvrdi kazne zatvora izrečene u
prvostupanjskoj presudi, general Markač bi dvije trećine kazne
odslužio u ožujku 2019. godine a general Gotovina u prosincu
2021. godine kada je, prema praksi Haaškoga suda, moguće puštanje
na prijevremenu slobodu.
U slučaju oslobađajuće presude žalbeno bi vijeće naložilo da se
oslobođena osoba odmah pusti na slobodu a nakon toga nizozemske
bi vlasti osigurale da ta osoba odmah napusti njezin teritorij
zbog nereguliranog statusa boravka oslobođene osobe na području
Nizozemske.
Tako je general IvanČermak
nakon oslobađajuće presude iste večeri već bio u Hrvatskoj.
U slučaju zatvorske kazne koja je takva da bi omogućila izlazak
na slobodu jer je u pritvoru provedeno više od dvije trećine
kazne pravila Haaškoga suda predviđaju da obrana podnese hitan
zahtjev predsjedniku Haaškoga suda za prijevremenim puštanjem na
slobodu.
U slučaju generala HVO-a TihomiraBlaškića koji je u trenutku kad mu je kazna
smanjena na devet godina zatvora već bio više od osam godina u
pritvoru postupak je trajao nekoliko dana od objavljivanja
pravomoćne presude do njegova izlaska na slobodu.
U slučaju dulje kazne pokreće se postupak prebacivanja na
odsluženje u neku od država s kojima ICTY ima potpisan
sporazum.
Žalbeno vijeće Haaškoga suda do sada je donijelo ukupno 57
presuda pri čemu je u 32 slučaja potvrdio presude koje su
donijela prvostupanjska vijeća.
U žalbenom postupku oslobođene su do sada četiri osobe - trojica
bosanskohercegovačkih Hrvata Zoran,
Mirjan i VlatkoKupreškić koji su bili optuženi za zločine u
Lašvanskoj dolini i zapovjednik u Armiji BiH
NaserOrić koji je bio optužen
za zločine nad Srbima na području Srebrenice.
U 17 slučajeva žalbeno je vijeće umanjilo visine kazni i to u
slučaju viših kazni, onih od 18 do 30 godina, za tri do sedam
godina a u slučaju kazni manjih od osam godina za šest mjeseci do
godinu i pol dana.
Najdrastičnija smanjena kazni bila su u slučaju bivšeg
zapovjednika OZ Središnje Bosne Tihomira Blaškića kojemu je nakon
što je utvrđeno da nije odgovoran za pokolj u Ahmićima kazna
smanjena sa 45 godina na devet te zapovjedniku u HVO-u
MarijuČerkezu, također suđenom
za zločine u središnjoj Bosni kojemu je smanjena kazna s 15
godina na šest godina zatvora.
Generali Gotovina i Markač ovisno o presudi mogu izaći na slobodu odmah ili bilo kada do prosinca 2021. godine u slučaju generala Gotovine i ožujka 2019. godine u slučaju generala Markača.