Vickasto i vrckasto počeo je sastanak sedam ekonomsko najmoćnijih zemalja na svijetu, posvećen ruskoj invaziji na Ukrajinu. Boris Johnson upitao je ekipu hoće li skinuti samo sakoe ili se možda trebaju skinuti i košulje, aludirajući na Vladimira Putina, koji se voli pokazivati gol do pojasa.
"Svi moramo pokazati da smo čvršći od Putina", rekao je Johnson i predložio kolegama da pokažu naše grudi što je ideja koju je osmislio Kanađanin Justin Trudeau. Predsjednica Europska komisija Ursula von der Leyen se složila s tom idejom. Rekla je da je "jahanje najbolje" te se svi grohotom nasmijaše.
Možda ste primijetili da jedini kojemu nije do šale i smijeha jest njemački kancelar Olaf Scholz. Naime neposredno pred ovaj vickasti sastanak u bavarskim Alpama Rusi su smanjili isporuku plina Njemačkoj za 60 posto. Bloomberg je istodobno objavio da Rusija ima najveći suficit platne bilance od 1994. godine do danas.
Lani su u prvom tromjesečju na računu imali 22 milijarde dolara viška, a sad imaju 58 milijardi dolara. Viška. Usprkos enormnim ratnim troškovima. Rusija će ove godine, kažu analitičari, zbog sankcija koje su povećale cijenu fosilnih goriva zaraditi 321 milijardu dolara od izvoza energije, 30 posto više nego lani.
Ali i naša država dobro profitira na rusko-ukrajinskom ratu. Do kraja godine od poskupljenja derivata hrvatski proračun će ubrati 400 milijuna kuna više nego što je planirano. Možda će ministar financija onda konačno skucati dovoljno novaca da sam može platiti ljetovanje, jedrenje i ostalu ljetnu zabavu s kojom ga inače časte korisnici HBOR-ovih kredita.
Rat i rast cijena energenata natjerao je sve zemlje da promijene energetske politike, Njemačka recimo planira ponovo pokrenuti termoelektrane na ugljen, a više se ni vađenje plina hidrauličnim fraktiranjem stijena ne smatra tako štetnim za okoliš. Zapravo potpuni povratak ugljičnim gorivima to je sad politika koja je još donedavno bila nezamisliva, a još je manje bilo zamislivo da ju zagovara ministar gospodarstva iz stranke Zelenih.
Hrvatska nema ugljena, rezerve nafte i plina su sve manje, doduše mogli smo ih imati i više ali naši zeleni su 2015. bili žestoko protiv vađenja plina i nafte iz Jadranskog mora tako da od toga ništa, naši i zeleni i crveni sjetimo se bili su i protiv LNG terminala u Omišlju.
Pokazalo se da je LNG itekako bio strateški interes Hrvatske, ove godine plin iz Omišlja pokrit će više od polovice hrvatske potrošnje.
S čime bismo se grijali ove zime da LNG nije izgrađen, ne znamo, možda bi bi nas gospođa Ahmetović pozvala da zimu provedemo kod nje na terasi u Omišlju, ondje je uvijek ugodno i toplo kažu.
