Sjednica slovenskog parlamenta je završena, a prijedlog Odbora za vanjsku politiku je prihvaćen sa 70 glasova za i 5 protiv.
Slovenski ministar Karl Erjavec je zadovoljan što je potvrđen zaključak po kojemu se Sloveniji treba osigurati taj dodir na otvoreno more, i što će podnesak biti poslan na vrijeme jer kad ga ne bi poslali na vrijeme to bi izgledalo da nemaju čvrste argumente.
Takav podnesak se šalje sudu, dakle, ne treba više u parlament i
vladu jer ga je Vlada na zatvorenoj sjednici već prihvatila.
"To nije ništa novo jer to stoji i u samom arbitražnom sporazumu,
sud mora odlučiti o dodiru s otvorenim morem, a kad to ne
bi bilo tako, značilo bi da sud nije obavio svoj zadatak",
izjavio je Erjavec.
Zadovoljni JanezJanša je na
pitanje zašto je potreban poseban prijedlog, kada u arbitražnom
sporazumu stoji da traže dodir s otvorenim morem, izjavio:
"To je odgovor na hrvatsku jednostranu izjavu". Mislio je na
2009. godinu kada je JadrankaKosor dala jednostranu izjavu u kojoj stoji kako
se ništa u Sporazumu o arbitraži neće smatrati hrvatskim
pristankom na slovenske zahtjeve za teritorijalnim kontaktom s
otvorenim morem. Slovenija je tada izjavila da hrvatska
jednostrana izjava po međunarodnom pravu nema učinka.
Svađa u Sloveniji oko arbitraže s Hrvatskom!
Iz takozvane Tihe sobe Slovenskog parlamenta, gdje je raspravljao
Dobor za vanjsku politiku - informacije nisu dolazile satima.
"Vrlo smo blizu jednoglasne odluke", izjavio je slovenski
premijer Janez Janša.
Tako je i bilo - jednoglasno je prihvaćen memorandum za
arbitražu, ali je usto objavljena i politička izjava.
"Republika Slovenija će bilo kakvu odluku Arbitražnog suda koja
neće jamčiti teritorijani dodir mora s otvorenim morem, što je
vitalni interes Republike Slovenije, shvatiti kao odluku u
suprotnosti s mandatom Arbitražnog suda", kazao je
JožefHorvat, predsjednik
slovenskog Odbora za vanjsku politiku.
Iako je uoči sjednice bio protiv dodataka, slovenski ministar
vanjskih poslova KarlErjavec
nakon Odbora samo je kratko dobacio. "Struka je pobijedila
politiku", rekao je.
To čini se znači da rastu slovenski zahtjevi u graničnom sporu.
Zašto baš sada?
"To morate pitati premijera Janšu. Ne bih htjela komentirati,
vjerojatno postoje dobri razlozi s njihove strane s obzirom na
politički trenutak", odgovorila je VesnaPusić (HNS), ministrica vanjskih i europskih
poslova.
Slično misle u i HDZ-u.
"Arbitražni sporazum doista ne garantira Sloveniji niti da će
dobiti Piranski zaljev, niti da će imati teritorijalni kontakt s
otvorenim morem. I u tome je Janez Janša u pravu. Ali je loše što
on to sada pokušava ispolitizirati i na jednoj antihrvatskoj
retorici si ojačati poziciju na hrvatskoj sceni", smatra
potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku DavorIvoStier (HDZ).
Hrvatska zato svoj podnesak neće proširivati niti slati u
Sabor.
"Ne, to je tipično pitanje kojim upravlja Vlada, naravno vlada se
konzultira i stručno i politički, uostalom postoji ekspertna
skupina koja na tome radi, prema tome mislim da se kod nas dobro
upravlja predmetom", smatra IvoJosipović, predsjednik Republike.
I slučaj Ljubljanske banke još čeka rješenje. Iz Slovenije stižu
upozorenja da potraživanja Ljubljanske banke prema poduzećima u
Hrvatskoj i pet puta nadmašuju prenesene štednje pa bi tako
Hrvatska dugovala Sloveniji.
"To nije pitanje impresionizma, to je pitanje podataka. Naš
financijski stručnjak ima podatke slovenske vlade koji u tom
pogledu govore upravo o suprotnim odnosima", dodala je
Pusić.
Politika je, čini se, jedini problem jer prema anketi slovenskog
Dela tri četvrtine Slovenaca želi ratifikaciju hrvatskog ugovora
s EU.
